Posted on

Neprevaziđeni sagorevač masti od samo tri sastojka

Sagorevač masti od samo tri sastojka zvuči kao ideal. U moru recepata za napitke za mršavljenje koji se mogu pronaći na internetu, zaista nije teško pronaći onaj koji će vam odgovarati. Ljudi obično biraju one koji su im ukusniji. Kao i sve ostalo, ono što nije ni lepo na izgled, obično je najdelotvornije.

Oni koji su išli ovom logikom i probali ovaj napitak, nisu očarani ukusom, ali su zato i više nego oduševljeni rezultatima!

Sastojci koji su vam potrebni za ovaj napitak jeste kašika jabukovog sirćeta, isceđen sok i narednana kora od jednog limuna, jedan prstohvat ljute, mlevene paprike i 240 ml vode.

Svaki od ovih sastojaka ima svoju ulogu.

Mlevena paprika

Pomaže varenje hrane, ubrzava metabolizam i stimuliše sagorevanje masti

Limun

Usporava taloženje masti, a njegova kora sadrži polikosanol, jedinjenje koje sagoreva uskladištene masnoće.

Jabukovo sirće

Pomaže razlaganje masti u organizmu.

Kako pripremiti ovaj sagorevač masti:

Vodu zagrejte do ključanja, pa njom prelijte rendanu koru limuna.

Ostavite da odstoji 10 minuta, da kora pusti svoja korisna svojstva.

Dodajte jabukovo sirće, limunov sok i mlevenu papriku. Izmešajte kašičicom i ostavite da se ohladi.

 

Primena:

Pijte pre i posle svakog obroka, a pre svakog konzumiranja promešajte napitak, a po želji možete da dodate i kašičicu meda.

 

Naravno, svi lekari i nutricionisti će vas posavetovati da ukoliko korigujete ishranu, pojačate i fizičku aktivnost. To ne mora uvek biti trčanje, prenaporni treninzi, podizanje tegova ili nešto slično. Ukoliko niste navikli organizam na jak trening, i pola sata do sat šetnje dnevno može biti odličan izbor. Bar za početak.

Ukoliko fizičkoj aktivnosti dodate i ovaj napitak, veoma su velike šanse da rezultati budu i više nego dobri. Svakako, leto je pred nama, a i valjalo bi čuvati zdravlje pa smo sigurni da će vam ovaj sagorevač masti biti više nego koristan u mesecima koji slede.

Posted on

Šta kad nas uhvati grč tokom treninga?

Grčevi u nogama su možda najčešći, ali ne i jedini koji se moge desiti. Pogledajte kako treba da reagujete kada osetite grč prilikom izvođenja neke vežbe ili trčanja kako biste mogli da nastavite trening.

KAKO DA IZBEGNETE GRČEVE?

Kako biste izbegli pojavu grčeva u toku treninga, bitno je da osmislite trening koji će u potpunosti odgovarati vašem telu i trenutnom stanju organizma.

Osim izbalansiranosti treninga, veoma je bitno da ne zaboravite zagrevanje pre treninga, kao i istezanje nakon.

ŠTA DA RADITE KADA VAS UHVATI GRČ?

Ako se dogodi da vas uhvati grč u toku treninga, veoma je važno da napravite pauzu, lagano istegnete bolno mesto, a potom ga i izmasirate.

Kada grč prođe, možete da nastavite trening, ali obavezno smanjite intenzitet.

UPALA MIŠIĆA

Upala mišića nakon vežbanja je sasvim normalna pojava. Ona ukazuje da smo naporno trenirali i da su mišići počeli da se zatežu. Ukoliko  upala mišića traje duže od nedelju dana, obavezno se obratite lekaru.

Možda najčešći su grčevi u nogama

Grčevi u nogama sa kojim se i najčešće borimo dešavaju se iz sledećih razloga: nedostatak tečnosti, povrede, deformacije mišića, ili je duži period noga u istom položaju. Problem sa cirkulacijom krvi takođe može izazvati grč i jake bolove u nogama, međutim uzroci su još brojniji, pa pogledajte šta još može uzrokovati ovaj neprijatan osećaj.
Ostali uzroci mogu biti dijabetes, smanjen nivo kalijuma, parkinsonova bolest, pojedini lekovi, alkohol i upotreba viška kofeina…

Uticaj fitnesa na zdravlje može biti višestruk, ali kada se ovakve situacije često dešavaju, valja obratiti pažnju i na hranu. Kontrolisanjem ishrane i dodavanjem hranljivih materija takođe pomažete svom telu da se izbori sa grčevima. Voda sadrži vitalne minerale zvane elektroliti koji pomažu kod pravilnog rada mišićne kontrakcije. Mnogi proizvodi i namirnice kao što su voće i povrće prepune su kalijuma koji takođe može pomoći. I kalcijum igra bitnu ulogu u mišićnim kontrakcijma, tako da bi trebalo uključiti malo mleka, jogurta ili neki drugi namirnice bogate kalcijumom u svakodnevnu ishranu

Magnezijum, natrijum, ugljeni hidrati, vitamin E… samo su neki od vitamina koji mogu pomoći organizmu u ovim situacijama.

Ako imate česte i ozbiljne grčeve u nozi, pored ovih saveta, razgovarajte sa svojim lekarom

Posted on

Fitnes kao lek: Vežbama protiv bolesti i bolova 2

Fitnes je višestruko korisan po zdravlje svakog pojedinca. Ne samo zato što pomaže očuvanju lepog izgleda tela već i njegovog celokupnog dobrog stanja.

U tekstu Fitnesom protiv bolesti i bolova 1 govorili smo o nekim prednostima. Evo još nekih:

Fitnes za podmlađenu kožu

Ishrana bogata mastima, konstantna izloženost stresu, preslaba ili preterana fizička aktivnost i dug boravak u zatvorenom prostoru veliki su neprijatelji zdravlja. Nezdrav način života pospešuje zadržavanje štetnih materija u organizmu.  To se najpre vidi na licu. Skupe kreme i plastična hirurgija kasnije teško ispravljaju tu grešku. Za prirodno zdravui  lepu kožu dovoljno je tako malo. Fizička aktivnost, zdrava ishrana i pozitivan stav .

Pobedite loš holesterol

Zdrava ishrana i zdrava fizička aktivnost može uticati na smanjenje loših masti u organizmu.  One su uzrok mnogih bolesti. Neka istraživanja pokazala su da se pravilnim vežbanjem smanjuje LDL Redovna i pravilno izvedena fizička aktivnost utiče na povećanje dobrog (HDL) holesterola.

Šetnja poboljšava memoriju

Ako želite da i u poznim godinama imate dobru memoriju, šetajte najmanje tri puta sedmično! Rezultati šestomesečne studije koja je obuhvatila muškarce i žene između 60. i 75. godine života, a koji su šetali tri puta sedmično po sat vremena, pokazali su da je njihova memorija bila za 25 odsto bolja u odnosu na njihove fizički neaktivne vršnjake.

Snizite krvni pritisak

Osobe koje se pet puta sedmično bave fizičkom aktivnoću imaju 30% manji rizik za dobijanje visokog krvnog pritiska.  Zdrava fizička aktivnost i zdrava ishrana su sjajan lek za očuvanje dobrog krvnog pritiska.  Vežbanje doprinosi da organizam postane imun i na brojna druga kardiovaskularna oboljenja.

Posted on

Fitnes kao lek: Vežbama protiv bolesti i bolova 1

Fitnes kao pomoć nije rečenica koja se može često čuti. On se može posmatrati kao nov način vežbanja, stil života i filozofija, potreba i raspoloženje, slobodno vreme i društvo, status i imidž, zadovoljstvo, dobra pripremljenost u sportu, dobra kondicija, aktuelnost, savremenost i profitabilnost, modni trend. Možemo slobodno reći da je fitnes više ili manje sve od navedenog!

Navodimo samo neke od primera gde fitnes može biti pomoć

Vežbanjem protiv astme

Redovna fizička aktivnost koja se sprovodi pod stručnim nadzorom zaslužna je za smanjenje dnevne terapije dece obolele od astme. Tokom dvomesečnog sprovođenja redovne aerobne fizičke aktivnosti deci je zdravstveno stanje popravljeno do te mere da su im lekari opravdano smanjili dnevnu terapiju lekova.

Fitnes kao pomoć – Vežbanjem protiv depresije

Redovna fizička aktivnost pomaže u prevenciji depresije muškaraca i žena svih starosnih grupa. Kod već depresivnih pacijenata posle četiri nedelje redovne fizičke aktivnosti depresija se  smanjila. Takođe, zabeleženo je veliko poboljšanje raspoloženja posle 17 nedelja vežbanja.

Vežbanjem protiv raka dojke

Žene koje se redovno bave fizičkom aktivnošću mnogo manje su izložene riziku od dobijanja karcinoma dojke u odnosu na žene kojima fizička aktivnost nije sastavni deo života. Individualno programirana fizička aktivnost  umnogome može poboljšati opšte psihofizičko stanje .

Povećajte nivo energije

Svakodnevni umor, neraspoloženje i nizak nivo energije i koncentracije može se pobediti redovnom fizičkom aktivnošću. Grupa od 20.000 sredovečnih Amerikanki bila je godinu dana podvrgnuta individualno programiranim vežbama koje su sprovodile  četiri puta nedeljno. Po završetku ispitivanja ustanovljeno je da su zahvaljujući umerenoj fizičkoj aktivnosti nivo energije podigle za trećinu.

Sprečite bol u leđima

Najčešći uzroci bola u leđima su fizička neaktivnost, sedeći način života i genetske predispozicije. Redovna, umerena i individualno programirana fizička aktivnost ojačaće mišiće leđa koji štite kičmu od povreda. Vežbanjem ćete, osim bola u leđima, sprečiti i posledice koje on uzrokuje. To su  nervoza, depresija, neraspoloženje. Ipak, budite oprezni: bol u leđima nemojte rešavati samoinicijativnim vežbama, već se obratite doktoru za savet.

Međutim, ovo nisu jedini saveti koje imamo za vas. Tu je i nastavak teksta Fitnes kao lek: Vežbama protiv bolesti i bolova 2

Posted on

Fitnes za mozak

Fitnes za mozak? Zvuči pomalo čudno, zar ne? Ipak, i našem mozgu je potrebna vežba.

Fitnes za mozak – Vežbajte mozak kao mišiće

Svakodnevno vežbanje u teretani ili trčanje jačaju određene grupe mišića.  Psihičke vežbe će ojačati i poboljšati kognitivne funkcije. One izoštravaju sposobnost opažanja, pamćenja, sluha, vida, mirisa..

Opadanje određenih sposobnosti,  poput gubitka pamćenja, sporog razmišljanja i blokade kod rešavanja problema, nije neizbežno ako mozgu “dajemo izazove”. Tako su osmišljene i posebne vežbe koje izoštravaju sposobnost opažanja, pamćenja, sluha, vida i mirisa.

Vežbe za poboljšanje zaključivanja logičkog razmišljana

  • Zapišite jednu rečenicu iz knjige, časopisa ili novina, pa pokušajte da napravite drugu koristeći identične reči.
  • Kupite slagalicu i spajajte delove što je brže moguće. Zabeležite vreme, pa za nedelju dana ponovite vežbu i opet zabeležite vreme. Probajte da svaki put oborite lični rekord u slaganju.
  • Fitnes za mozak i kada idete u prodavnicu – nemojte da pravite spisak namirnica, već smislite sistem koji će vam pomoći u kupovini. Na primer, svrstajte hranu u dve kategorije – sirova i konzervisana. Koristite bilo koji sistem koji će vam pomoći da zapamtite, a da ne pravite spisak.
  • Za mozak su dobre sve igre koje podstiču logičko razmišljanje. Na primer sa kartama ili igre strategije poput šaha ili dame, rešavanje ukrštenica, rebusa i drugih zadataka sa rečima. Najvažnije je da ne igrate svakodnevno iste igre, već da “miksujte” jer tako podstičete različite centre u mozgu.
Posted on

Zdrava ishrana beba: Žitarice, povrće i meso

Zdrava ishrana beba, kao i starijih, podrazumeva pre svega balansiranu ishranu.

Žita­ri­ce – pr­va hra­na (sa na­vršena četi­ri me­se­ca)

Žita­ri­ce su obično pr­va hra­na za odojče. One su od­ličan iz­vor gvožđa, vi­ta­mi­na B, i ka­lo­ri­ja ko­je su be­bi po­treb­ne  za rast i raz­voj. Počin­je se pi­rinčanim i ku­ku­ru­znim žita­ri­ca­ma. One su la­ko svar­lji­ve i iza­zi­va­ju naj­man­je aler­gi­ja, pošto ne sa­drže glu­ten.

Na našem tržištu se mo­gu naći ove žita­ri­ce ko­je u se­bi već sa­drže adap­ti­ra­no mle­ko. One se onda spre­ma­ju sa vo­dom. Po­sle šestog me­se­ca se mo­gu da­ti kom­bi­no­va­ne žita­ri­ce ko­je sa­drže pšeni­cu, pro­so, ječam, raž. I one se ta­kođe mo­gu naći na tržištu u ne­ko­li­ko raz­ličitih uku­sa, uglav­nom sa do­dat­kom voća.

Tre­ba početi sa man­jom ko­ličinom zbog mo­gućih re­ak­ci­ja i po­ste­pe­no po­većava­ti do ko­ličine od 120-150 ml. Obrok tre­ba uvek da­va­ti kašičicom. Ni­kad bočicom, Razlog je ka­ko bi se sman­jio ri­zik od ka­ri­je­sa i sprečilo unošen­je veće ko­ličine u or­ga­ni­zam ne­go što je po­treb­no.

Po­vrće pre voća

Po­vrće je iz­vor mi­ne­ra­la i vi­ta­mi­na neo­p­hod­nih za rast i raz­voj. U dru­goj po­lo­vi­ni pe­tog me­se­ca (oko tri ne­del­je po­sle uvođen­ja žita­ri­ca), ukoliko je naš cilj zdrava ishrana beba, u dečju is­hra­nu tre­ba uve­sti pi­re od po­vrća. Pre­po­ručuje se pr­vo po­vrće bla­gog uku­sa, kao što su krom­pir i šar­ga­re­pa, a po­tom  bun­de­va, grašak, ti­kvi­ce, kar­fi­ol, ke­le­ra­ba, kelj, bli­tva, spa­nać, bro­ko­li.

Pošto je u be­bi­nu is­hra­nu uve­de­no po­vrće, tre­ba početi  sa da­van­jem voća, pr­vo u ob­li­ku so­ka (ja­bu­ka, bre­skva), a za­tim kaše (ja­bu­ka, bre­skva, kruška, ba­na­na). Po­vrće se uvo­di pre voća, jer za­počin­jan­je slat­kim uku­som može da učini po­vrće man­je uku­snim. Ki­se­lo voće ko­je iri­ti­ra ne­zre­li di­ge­stiv­ni si­stem se ne pre­po­ručuje dok be­ba uspešno ne pri­hva­ti osta­lu hra­nu. Bo­bičasto voće (ja­go­da, ma­li­na, ku­pi­na) se ne pre­po­ručuje do na­vršenih go­di­nu da­na, zbog vi­so­ke aler­go­ge­no­sti.

Odojčad ko­ja pa­ti od kon­sti­pa­ci­je (za­tvor) može da do­bi­je sok od ja­bu­ke i u četvr­tom me­se­cu, a ka­sni­je se u tu svr­hu ko­ri­ste so­ko­vi od bre­skve i kaj­si­je. S ob­zi­rom na ka­lo­rij­sku vred­nost, ba­na­na se ne sa­ve­tu­je odojčetu sklo­nom go­ja­zno­sti.

Me­so – neo­p­ho­dan iz­vor gvožđa

Me­so se u is­hra­nu odojčeta uvo­di kra­jem šestog me­se­ca. Ko­ličina mle­ka (do­je­nja) se sman­ju­je uvođen­jem ne­mlečne hra­ne. Važni nu­tri­jen­ti ko­je tre­ba na­dok­na­di­ti su pro­te­i­ni, gvožđe, B vi­ta­min. Me­so je vr­lo do­bar iz­vor tih nu­tri­je­na­ta i važan deo is­hra­ne odojčeta u tom pe­ri­o­du.

Gvožđe iz me­sa se bol­je re­sor­bu­je ne­go iz bil­ja­ka, a ma­li ri­zik od aler­gij­skih ma­ni­fe­sta­ci­ja će se sman­ji­ti ako se u počet­ku da­je ćureće me­so ume­sto pi­lećeg i jag­njeće, ume­sto ju­nećeg.

Zbog lakšeg gu­tan­ja, me­so uvek tre­ba da­va­ti za­jed­no sa po­vrćem i to naj­pre pa­si­ra­no, po­tom gnječeno, pa sec­ka­no.

Po­sle me­sa, u zdrava ishrana beba podrazumeva uvo­šenje žuman­ceta (na­kon šesog me­se­ca). Prepo­ručuje se tvr­do ku­va­no, kom­bi­no­va­no sa po­vrćem ili žita­ri­ca­ma, do tri pu­ta ne­de­ljno. Be­lan­ce se uvo­di po­sle pr­vog rođen­da­na, da bi se iz­be­gle aler­gij­ske ma­ni­fe­sta­ci­je.

Mlečni pro­iz­vo­di, jo­gurt i me­ki si­re­vi se mo­gu uključiti u is­hra­nu odojčadi u uz­ra­stu od oko se­dam me­se­ci.

Zdrava ishrana beba – Šta tre­ba iz­be­ga­va­ti u pr­vim me­se­ci­ma ne­mlečne is­hra­ne?

  • Spa­nać, cve­kla, tam­no ze­le­no po­vrće (bro­ko­li) ima­ju ve­li­ke ko­ličine ni­tra­ta ko­ji sman­ju­ju be­bin he­mo­glo­bin, pa ih u is­hra­nu tre­ba uključiti tek po­sle dru­gog  po­vrća
  • Pšeni­ca, ja­ja, ci­tru­sno voće, za­to što iza­zi­va­ju aler­gi­ju
  • Med se ne uvo­di pre kra­ja pr­ve go­di­ne, jer po­ne­kad sa­drži spo­re bak­te­ri­je Clo­stri­di­um bo­tu­li­num, ko­ja iza­zi­va ozbil­jne bo­le­sti kod odojčadi
  • Sla­no je stečeni ukus, ta­ko da odojčad ne­ma sklo­no­sti ka sla­noj hra­ni, pa do­da­van­je so­li može da op­te­re­ti nji­ho­ve bu­bre­ge

Tekst preuzet iz knjige „Od prvog obroka do školske užine” Prim dr med. Jasminke Komnenović

Posted on

Uticaj fitnesa na zdravlje – vežbe i rezultati

Uticaj fitnesa na zdravlje može biti višestruk. Uglavnom, svakako pozitivan.

Vežbanje zapravo utiče na tri životna polja osobe:

  • Fizičko: jačamo mišiće i kardiovaskularni sistem, predupređujemo mnoge hronične bolesti, gojaznost, bolesti srca, dijabetes, održavamo fizičko zdravlje, stanje kostiju, jačamo imuni sistem, poboljšavamo pokretljivost zglobova …
  • Mentalno: bolje funkcionisanje mozga, očuvanje mentalnih funkcija, bolje pamćenje …
  • Emocionalno: bolje raspoloženje, optimizam, sprečavanje i ublažavanje depresije …

Vežbe delimo po učinku to jest efektu koje imaju na celokupno zdravlje:

  1. Istezanje – vežbe za fleksibilnost, za pokretljivost mišića i zglobova, vežbe u kojima ciljano istežemo mišiće da bismo poboljšali njihovu elastičnost i tonus.
  2. Aerobne vežbe – za povećanje kardiovaskularne izdržljivosti- trčanje , šetanje, plivanje, biciklizam, tenis, planinarenje.
  3. Anaerobne vežbe – za povećanje mišićne snage i izdržljivosti u kratkom vremenskom intervalu – sprint, podizanje tegova.

Dakle, benefiti od vežbanja su mnogobrojni ali i sami rezultati će zavisiti od više faktora, pre svega su to:

  • zdrava ishrana,
  • pravi izbor programa treninga,
  • istrajnost, upornost
  • i naravno genetski faktor!
Posted on

10 kratkih fitness saveta

Donosimo vam 10 kratkih fitness saveta. Za dobro zdravlje i uspešan trening, potrebno je da budete upoznati i s određenim fitnes pravilima. Vaš fitns režim trebalo bi da sadrži zdravu ishranu, vežbanje i odmor. Otkrivamo vam 10 zlatnih fitnes pravila.

10 kratkih fitness saveta

Ovih saveta morate da se pridržavate ako želite uspeh u rekreaciji:

Zagrevanje. Trening uvek započnite istezanjem. To će vam pomoći da se zagrejete i izbegnete eventualne povrede.

Oznojite se. Bez obzira koliko teške tegove da dižete, ako želite da ostanete u formi, uvek bi trebalo da radite i kardio vežbe.

Rasporedite svoje vreme. Ništa nećete postići ako jedan dan vežbate po 10 sati, pa narednih šest dana ne vežbate uopšte. No, ako svaki dan vežbate po sat vremena, rezultati će ubrzo biti vidljivi.

Jedite zdravu hranu. Najbolji način da ostanete fit jeste da jedete malo manje nego što možete i vežbate malo više nego što želite.

Pijte puno vode. Hidratacija tela je osnovna stvar prilikom vežbanja.

Tonirajte mišiće. Fitness je nepotpun ako su vaši mišići slabi. Uz kardio vežbe, redovno vežbajte i s tegovima.

Dišite duboko. Dok vežbate, ili čak i kada radite svakodnevne kućne poslove, duboko dišite.

Zdrava ishrana. Većina ljudi smtra da je ishrana bogata proteinima jedini način da budu fit. Vašem telu su potrebni svi hranljivi sastojci, stoga ishrana treba da se sastoji od ugljenih hidrata, proteina, vitamina i minerala.

Odmorite se. Još jedan od 10 kratkih fitness saveta ako želite vitku liniju – neophodno je 6-8 sati odmora dnevno.

Promenite loše navike. Ako ležete u dva ujutro i budite se u podne, sigurno nećete biti fit. Iskorenite loše navike, jer to je ključ uspeha.

Posted on

Rekreacija i sportisti: Šta o zdravoj ishrani treba da zna svaki rekretivac

Rekreacija bi valjalo da postane sastavni deo života svakoga od nas. Održavanje normalne telesne težine i zdrava ishrana su  od velikog je značaja za svaku osobu koja se bavi sportom. Višak kilograma ne samo što opterećuje srce već i slabi mišiće, zglobove i kosti, uzrokujući njihovu degeneraciju

Zdrava ishrana za sportiste podrazumeva obilan doručak i ručak i laganu večeru, uz doziranu fizičku aktivnost.

Ovo pravilo  važi i za ostale osobe koje se retko bave sportom.

Rekreacija i tečnosti – Da li su alkoholna pića dozvoljena?

Osnovna pravila zdrave ishrane kažu da sportisti ne bi trebalo da konzumiraju alkohol, a pušenje je apsolutno zabranjeno.  Zdrava ishrana za sportiste mora uključiti i veće količine ceđenih sokova tokom dana, njih uvek treba piti na prazan želudac ili između obroka.

Najmanje dva sata nakon obroka ne treba odlaziti na trening ili takmičenje. U suprotnom, energija potrebna za varenje hrane, u stvari, troši se na sportsku aktivnost.

U pauzama treninga ili takmičenja, mogu se piti ceđeni sokovi koji nadoknađuju izgubljenu energiju, a pritom se brzo vare – upravo nam takva i ishrana posle treninga treba.

 

Posted on

Zdrava ishrana za sportiste: Recepti koje morate probati

Zdrava ishrana za sportiste je nešto što se na neki način podrazumeva. Da bi se zdrava ishrana sportista rekreativaca podigla na viši nivo, nije dovoljno samo da pazite šta jedete i koliko. Obavezna je upotreba vode i zdravih ceđenih sokova i to između svih dnevnih obroka.

Zdrava ishrana za sportiste – nekoliko predloga za zdravu ishranu:

  1. Iscedite u sokovniku 1/2 ananasa, 2 kašike borovnice, 2 kašike malina i 1 celu šargarepu. Pijte lagano u gutljajima.
  2. Dobro procedite 2 paradajza, 2 šargarepe, 2 cvekle i 1 jabuku. Konzumirajte u manjim gutljajima.
  3. Iscedite u vašem sokovniku 2 kašike jagoda, 2 pomorandže, 2 jabuke,2 kašike malina i 2 kašike kupina. Takođe nemojte popiti od jednom, već polagano.
  4. Procedite 1 limun, 2 pomorandže i 2 jabuke i popijte između večere i ručka.
  5. U sokovniku dobro procedite 2 cvekle, 2 šargarepe, 1/2 korena celera srednje veličine. Popijte ovaj zdrav ceđeni sok najmanje sat-dva nakon obroka.

NAPOMENA:  Zdrava ishrana dozvoljava da svim sokovima možete dodati kašičicu maslinovog ulja ili kašiku-dve domaćeg meda.