Posted on

Fitnes za mozak

Fitnes za mozak? Zvuči pomalo čudno, zar ne? Ipak, i našem mozgu je potrebna vežba.

Fitnes za mozak – Vežbajte mozak kao mišiće

Svakodnevno vežbanje u teretani ili trčanje jačaju određene grupe mišića.  Psihičke vežbe će ojačati i poboljšati kognitivne funkcije. One izoštravaju sposobnost opažanja, pamćenja, sluha, vida, mirisa..

Opadanje određenih sposobnosti,  poput gubitka pamćenja, sporog razmišljanja i blokade kod rešavanja problema, nije neizbežno ako mozgu “dajemo izazove”. Tako su osmišljene i posebne vežbe koje izoštravaju sposobnost opažanja, pamćenja, sluha, vida i mirisa.

Vežbe za poboljšanje zaključivanja logičkog razmišljana

  • Zapišite jednu rečenicu iz knjige, časopisa ili novina, pa pokušajte da napravite drugu koristeći identične reči.
  • Kupite slagalicu i spajajte delove što je brže moguće. Zabeležite vreme, pa za nedelju dana ponovite vežbu i opet zabeležite vreme. Probajte da svaki put oborite lični rekord u slaganju.
  • Fitnes za mozak i kada idete u prodavnicu – nemojte da pravite spisak namirnica, već smislite sistem koji će vam pomoći u kupovini. Na primer, svrstajte hranu u dve kategorije – sirova i konzervisana. Koristite bilo koji sistem koji će vam pomoći da zapamtite, a da ne pravite spisak.
  • Za mozak su dobre sve igre koje podstiču logičko razmišljanje. Na primer sa kartama ili igre strategije poput šaha ili dame, rešavanje ukrštenica, rebusa i drugih zadataka sa rečima. Najvažnije je da ne igrate svakodnevno iste igre, već da “miksujte” jer tako podstičete različite centre u mozgu.
Posted on

Zdrava ishrana beba: Žitarice, povrće i meso

Zdrava ishrana beba, kao i starijih, podrazumeva pre svega balansiranu ishranu.

Žita­ri­ce – pr­va hra­na (sa na­vršena četi­ri me­se­ca)

Žita­ri­ce su obično pr­va hra­na za odojče. One su od­ličan iz­vor gvožđa, vi­ta­mi­na B, i ka­lo­ri­ja ko­je su be­bi po­treb­ne  za rast i raz­voj. Počin­je se pi­rinčanim i ku­ku­ru­znim žita­ri­ca­ma. One su la­ko svar­lji­ve i iza­zi­va­ju naj­man­je aler­gi­ja, pošto ne sa­drže glu­ten.

Na našem tržištu se mo­gu naći ove žita­ri­ce ko­je u se­bi već sa­drže adap­ti­ra­no mle­ko. One se onda spre­ma­ju sa vo­dom. Po­sle šestog me­se­ca se mo­gu da­ti kom­bi­no­va­ne žita­ri­ce ko­je sa­drže pšeni­cu, pro­so, ječam, raž. I one se ta­kođe mo­gu naći na tržištu u ne­ko­li­ko raz­ličitih uku­sa, uglav­nom sa do­dat­kom voća.

Tre­ba početi sa man­jom ko­ličinom zbog mo­gućih re­ak­ci­ja i po­ste­pe­no po­većava­ti do ko­ličine od 120-150 ml. Obrok tre­ba uvek da­va­ti kašičicom. Ni­kad bočicom, Razlog je ka­ko bi se sman­jio ri­zik od ka­ri­je­sa i sprečilo unošen­je veće ko­ličine u or­ga­ni­zam ne­go što je po­treb­no.

Po­vrće pre voća

Po­vrće je iz­vor mi­ne­ra­la i vi­ta­mi­na neo­p­hod­nih za rast i raz­voj. U dru­goj po­lo­vi­ni pe­tog me­se­ca (oko tri ne­del­je po­sle uvođen­ja žita­ri­ca), ukoliko je naš cilj zdrava ishrana beba, u dečju is­hra­nu tre­ba uve­sti pi­re od po­vrća. Pre­po­ručuje se pr­vo po­vrće bla­gog uku­sa, kao što su krom­pir i šar­ga­re­pa, a po­tom  bun­de­va, grašak, ti­kvi­ce, kar­fi­ol, ke­le­ra­ba, kelj, bli­tva, spa­nać, bro­ko­li.

Pošto je u be­bi­nu is­hra­nu uve­de­no po­vrće, tre­ba početi  sa da­van­jem voća, pr­vo u ob­li­ku so­ka (ja­bu­ka, bre­skva), a za­tim kaše (ja­bu­ka, bre­skva, kruška, ba­na­na). Po­vrće se uvo­di pre voća, jer za­počin­jan­je slat­kim uku­som može da učini po­vrće man­je uku­snim. Ki­se­lo voće ko­je iri­ti­ra ne­zre­li di­ge­stiv­ni si­stem se ne pre­po­ručuje dok be­ba uspešno ne pri­hva­ti osta­lu hra­nu. Bo­bičasto voće (ja­go­da, ma­li­na, ku­pi­na) se ne pre­po­ručuje do na­vršenih go­di­nu da­na, zbog vi­so­ke aler­go­ge­no­sti.

Odojčad ko­ja pa­ti od kon­sti­pa­ci­je (za­tvor) može da do­bi­je sok od ja­bu­ke i u četvr­tom me­se­cu, a ka­sni­je se u tu svr­hu ko­ri­ste so­ko­vi od bre­skve i kaj­si­je. S ob­zi­rom na ka­lo­rij­sku vred­nost, ba­na­na se ne sa­ve­tu­je odojčetu sklo­nom go­ja­zno­sti.

Me­so – neo­p­ho­dan iz­vor gvožđa

Me­so se u is­hra­nu odojčeta uvo­di kra­jem šestog me­se­ca. Ko­ličina mle­ka (do­je­nja) se sman­ju­je uvođen­jem ne­mlečne hra­ne. Važni nu­tri­jen­ti ko­je tre­ba na­dok­na­di­ti su pro­te­i­ni, gvožđe, B vi­ta­min. Me­so je vr­lo do­bar iz­vor tih nu­tri­je­na­ta i važan deo is­hra­ne odojčeta u tom pe­ri­o­du.

Gvožđe iz me­sa se bol­je re­sor­bu­je ne­go iz bil­ja­ka, a ma­li ri­zik od aler­gij­skih ma­ni­fe­sta­ci­ja će se sman­ji­ti ako se u počet­ku da­je ćureće me­so ume­sto pi­lećeg i jag­njeće, ume­sto ju­nećeg.

Zbog lakšeg gu­tan­ja, me­so uvek tre­ba da­va­ti za­jed­no sa po­vrćem i to naj­pre pa­si­ra­no, po­tom gnječeno, pa sec­ka­no.

Po­sle me­sa, u zdrava ishrana beba podrazumeva uvo­šenje žuman­ceta (na­kon šesog me­se­ca). Prepo­ručuje se tvr­do ku­va­no, kom­bi­no­va­no sa po­vrćem ili žita­ri­ca­ma, do tri pu­ta ne­de­ljno. Be­lan­ce se uvo­di po­sle pr­vog rođen­da­na, da bi se iz­be­gle aler­gij­ske ma­ni­fe­sta­ci­je.

Mlečni pro­iz­vo­di, jo­gurt i me­ki si­re­vi se mo­gu uključiti u is­hra­nu odojčadi u uz­ra­stu od oko se­dam me­se­ci.

Zdrava ishrana beba – Šta tre­ba iz­be­ga­va­ti u pr­vim me­se­ci­ma ne­mlečne is­hra­ne?

  • Spa­nać, cve­kla, tam­no ze­le­no po­vrće (bro­ko­li) ima­ju ve­li­ke ko­ličine ni­tra­ta ko­ji sman­ju­ju be­bin he­mo­glo­bin, pa ih u is­hra­nu tre­ba uključiti tek po­sle dru­gog  po­vrća
  • Pšeni­ca, ja­ja, ci­tru­sno voće, za­to što iza­zi­va­ju aler­gi­ju
  • Med se ne uvo­di pre kra­ja pr­ve go­di­ne, jer po­ne­kad sa­drži spo­re bak­te­ri­je Clo­stri­di­um bo­tu­li­num, ko­ja iza­zi­va ozbil­jne bo­le­sti kod odojčadi
  • Sla­no je stečeni ukus, ta­ko da odojčad ne­ma sklo­no­sti ka sla­noj hra­ni, pa do­da­van­je so­li može da op­te­re­ti nji­ho­ve bu­bre­ge

Tekst preuzet iz knjige „Od prvog obroka do školske užine” Prim dr med. Jasminke Komnenović

Posted on

Uticaj fitnesa na zdravlje – vežbe i rezultati

Uticaj fitnesa na zdravlje može biti višestruk. Uglavnom, svakako pozitivan.

Vežbanje zapravo utiče na tri životna polja osobe:

  • Fizičko: jačamo mišiće i kardiovaskularni sistem, predupređujemo mnoge hronične bolesti, gojaznost, bolesti srca, dijabetes, održavamo fizičko zdravlje, stanje kostiju, jačamo imuni sistem, poboljšavamo pokretljivost zglobova …
  • Mentalno: bolje funkcionisanje mozga, očuvanje mentalnih funkcija, bolje pamćenje …
  • Emocionalno: bolje raspoloženje, optimizam, sprečavanje i ublažavanje depresije …

Vežbe delimo po učinku to jest efektu koje imaju na celokupno zdravlje:

  1. Istezanje – vežbe za fleksibilnost, za pokretljivost mišića i zglobova, vežbe u kojima ciljano istežemo mišiće da bismo poboljšali njihovu elastičnost i tonus.
  2. Aerobne vežbe – za povećanje kardiovaskularne izdržljivosti- trčanje , šetanje, plivanje, biciklizam, tenis, planinarenje.
  3. Anaerobne vežbe – za povećanje mišićne snage i izdržljivosti u kratkom vremenskom intervalu – sprint, podizanje tegova.

Dakle, benefiti od vežbanja su mnogobrojni ali i sami rezultati će zavisiti od više faktora, pre svega su to:

  • zdrava ishrana,
  • pravi izbor programa treninga,
  • istrajnost, upornost
  • i naravno genetski faktor!
Posted on

10 kratkih fitness saveta

Donosimo vam 10 kratkih fitness saveta. Za dobro zdravlje i uspešan trening, potrebno je da budete upoznati i s određenim fitnes pravilima. Vaš fitns režim trebalo bi da sadrži zdravu ishranu, vežbanje i odmor. Otkrivamo vam 10 zlatnih fitnes pravila.

10 kratkih fitness saveta

Ovih saveta morate da se pridržavate ako želite uspeh u rekreaciji:

Zagrevanje. Trening uvek započnite istezanjem. To će vam pomoći da se zagrejete i izbegnete eventualne povrede.

Oznojite se. Bez obzira koliko teške tegove da dižete, ako želite da ostanete u formi, uvek bi trebalo da radite i kardio vežbe.

Rasporedite svoje vreme. Ništa nećete postići ako jedan dan vežbate po 10 sati, pa narednih šest dana ne vežbate uopšte. No, ako svaki dan vežbate po sat vremena, rezultati će ubrzo biti vidljivi.

Jedite zdravu hranu. Najbolji način da ostanete fit jeste da jedete malo manje nego što možete i vežbate malo više nego što želite.

Pijte puno vode. Hidratacija tela je osnovna stvar prilikom vežbanja.

Tonirajte mišiće. Fitness je nepotpun ako su vaši mišići slabi. Uz kardio vežbe, redovno vežbajte i s tegovima.

Dišite duboko. Dok vežbate, ili čak i kada radite svakodnevne kućne poslove, duboko dišite.

Zdrava ishrana. Većina ljudi smtra da je ishrana bogata proteinima jedini način da budu fit. Vašem telu su potrebni svi hranljivi sastojci, stoga ishrana treba da se sastoji od ugljenih hidrata, proteina, vitamina i minerala.

Odmorite se. Još jedan od 10 kratkih fitness saveta ako želite vitku liniju – neophodno je 6-8 sati odmora dnevno.

Promenite loše navike. Ako ležete u dva ujutro i budite se u podne, sigurno nećete biti fit. Iskorenite loše navike, jer to je ključ uspeha.

Posted on

Rekreacija i sportisti: Šta o zdravoj ishrani treba da zna svaki rekretivac

Rekreacija bi valjalo da postane sastavni deo života svakoga od nas. Održavanje normalne telesne težine i zdrava ishrana su  od velikog je značaja za svaku osobu koja se bavi sportom. Višak kilograma ne samo što opterećuje srce već i slabi mišiće, zglobove i kosti, uzrokujući njihovu degeneraciju

Zdrava ishrana za sportiste podrazumeva obilan doručak i ručak i laganu večeru, uz doziranu fizičku aktivnost.

Ovo pravilo  važi i za ostale osobe koje se retko bave sportom.

Rekreacija i tečnosti – Da li su alkoholna pića dozvoljena?

Osnovna pravila zdrave ishrane kažu da sportisti ne bi trebalo da konzumiraju alkohol, a pušenje je apsolutno zabranjeno.  Zdrava ishrana za sportiste mora uključiti i veće količine ceđenih sokova tokom dana, njih uvek treba piti na prazan želudac ili između obroka.

Najmanje dva sata nakon obroka ne treba odlaziti na trening ili takmičenje. U suprotnom, energija potrebna za varenje hrane, u stvari, troši se na sportsku aktivnost.

U pauzama treninga ili takmičenja, mogu se piti ceđeni sokovi koji nadoknađuju izgubljenu energiju, a pritom se brzo vare – upravo nam takva i ishrana posle treninga treba.

 

Posted on

Zdrava ishrana za sportiste: Recepti koje morate probati

Zdrava ishrana za sportiste je nešto što se na neki način podrazumeva. Da bi se zdrava ishrana sportista rekreativaca podigla na viši nivo, nije dovoljno samo da pazite šta jedete i koliko. Obavezna je upotreba vode i zdravih ceđenih sokova i to između svih dnevnih obroka.

Zdrava ishrana za sportiste – nekoliko predloga za zdravu ishranu:

  1. Iscedite u sokovniku 1/2 ananasa, 2 kašike borovnice, 2 kašike malina i 1 celu šargarepu. Pijte lagano u gutljajima.
  2. Dobro procedite 2 paradajza, 2 šargarepe, 2 cvekle i 1 jabuku. Konzumirajte u manjim gutljajima.
  3. Iscedite u vašem sokovniku 2 kašike jagoda, 2 pomorandže, 2 jabuke,2 kašike malina i 2 kašike kupina. Takođe nemojte popiti od jednom, već polagano.
  4. Procedite 1 limun, 2 pomorandže i 2 jabuke i popijte između večere i ručka.
  5. U sokovniku dobro procedite 2 cvekle, 2 šargarepe, 1/2 korena celera srednje veličine. Popijte ovaj zdrav ceđeni sok najmanje sat-dva nakon obroka.

NAPOMENA:  Zdrava ishrana dozvoljava da svim sokovima možete dodati kašičicu maslinovog ulja ili kašiku-dve domaćeg meda.

 

Posted on

Zdrava ishrana sportista: Jelovnik za jedan dan

Zdrava ishrana sportista podrazumeva dobro izbalansirane obroke tokom svakog dana. Ovom prilikom dajemo vam nekoliko predloga:

Kako treba da izgleda zdrav sportski doručak:

Prvi predllog:

  • Potopite 3 kašike ječma u hladnu vodu i ostavite ga da odstoji 3 sata, a zatim ga izmiksajte i pomešajte sa 3 badema, 2 jabuke, 2 pomorandže i 3  supene kašike sirovog lešnika. Ostavite to da odstoji pola sata. a zatim pojedite.

Drugi predlog:

  • Pomešajte kašiku sušama (pasta ili mlevenog), 4 kašike badema i 4 kašike ovsa (prethodno odstajao u vodi oko 3 sata), a zatim izmiksajte i dodajte  malo rogača u prahu i malo cimeta.

Zdrava ishrana za sportiste podrazumeva i zdrav ručak, bogat biljnim proteinima

Recept br.1

Premažite maslinovim uljem 200 g fileta smuđa, malo posolite i pobiberite. pa pecite u već zagrejanoj rerni na 200 stepeni oko trideset minuta.

Jedite uz salatu od kupusa začinjenu maslinovim uljem, sokom od limuna i nerafinisanom morskom solju.

Recept br.2

Potopite 5 kašika heljde u hladnu vodu i ostavite to da odstoji preko noći. Ujutru kratko prokuvajte pa pomešajte sa 4 kašike kuvane kinoe. 3 kašike sitno seckanog indijskog oraha, 2 sitno seckane crvene paprike, 2 sitno iseckana čena belog luka i 2 iseckana paradajza.

Prelijte maslinovim uljem i sokom od limuna, pa dodajte 1/2 kašičice aleve paprike i 1/2 kašičice sitno seckanog ružmarina.

Zdrava ishrana za sportiste nije kompletna bez lagane i zdrave večere:

Prvi recept:

  • Isecite na komadiće 3 banane i kivi, pa pomešajte to s malo cimeta, malo rogača u prahu i 1/2 kašike maslinovog ulja.

Drugi recept:

  • Izmiksajte 3 kašike jagoda, 2 jabuke. 1/2 ananasa i 3 kašike borovnica, pa dodajte tome kašiku maslinovog ulja. malo cimeta i malo rogača u prahu.

 

Posted on

Proteinski dodaci u zdravoj ishrani sportista

Proteinski dodaci su nešto što mnogi sportisti, pored mesa i ostalih namirnica životinjskog porekla, u koriste u ishrani. Oni veruju da će dodatni proteini omogućiti brži rast mišića i povećati njihovu izdržljivost, što je velika zabluda.

Zašto je to tako?

Za kratko vreme povećaće se mišićna masa, ali će se smanjiti njihova izdržljivost, dok će kosti postati slabije i sklonije povredama. Na duge staze ovo svakako nije poželjno, jer zdrava ishrana za sportiste nikako ne sme da se oslanja na proteinske dodatke, već se bazira na zdravim organskim namirnicama.

Proteini su sačinjeni od molekula amino-kiselina, a telo koristi dvadeset, od kojih se osam unosi putem hrane , dok ostalih dvanaest organizam sam proizvodi.

Koje se namirnice bogate proteinima sportistima preporučuju

Spisak je poduži: pečeni krompir, smeđi pirinač, integralno brašno, paradajz, pasulj, bundeva, kukuruz, ovas, špargla, prokelj – sve su ovo namirnice koje sadrže svih osam amino-kiselina u količini dovoljnoj za osobe koje se bave sportom (lizin, izoleucin, metionin, leucin, feninalanin, triptofan, treonin i valin).

Proteinski dodaci

Biljni proteini su neizostavni deo sportske ishrane i svaki stručnjak (nutricionista) ih obavezno preporučuje.

Naučnici su dokazali da prekomerna količina kalcijuma iz proteina životinjskog porekla slabi kosti.  Takođe, zdrava ishrana za sportiste isključuje preterano konzumiranje proteina životinjskog porekla. Te namirnice stvaraju kiselu reakciju, a pored pomenutog minerala – izvlače i magnezijum i kalijum iz kostiju zuba, noktiju i kose, koji usled toga slabe.

 

Posted on

Zdrava ishrana sportiste: Biljni proteini umesto životinjskih

Zdrava ishrana sportiste trebalo bi da se oslanja na namirnice biljnog porekla. Kažu stručnjaci.

Zašto je to tako?

Biljna zdrava hrana sadrži sve neophodne minerale i vitamine, kao i više nego dovoljno proteina.

Istraživanja  su dokazala da su izdržljiviji oni sportisti koji su konzumirali više biljnih proteina nego onih životinjskog porekla.

Koji su to sportisti učinili?

Neki od sjajnih sportista – Edvin Mozes,  Martina Navratilova i Majk Tajson – s vremenom su potpuno prestali konzumirati namirnice životinjskog porekla. Naravno, ako već žele da jedu meso, sportistima se preporučuje živinsko, juneće, jagnjeće i jareće, kao i som, smuđ, pastrmka, oslić, štuka i šaran.

 

Posted on

Koja je idealna ishrana za sportiste

Idealna ishrana za sportiste za sportiste podrazumeva potpuno drugačiji pristup od onog koji je čest. Sa vitaminskim i proteinskim suplemenatima se često mnogo preteruje. Najvažnije je svakodnevno konzumirati sveže, organski gajeno voće i povrće.  Upravo ova zdrava hrana sadrži sve dragocene nutrijente, koji su vam neophodni tokom napornih treninga i takmičenja.

Kako to treba da izgleda zdrava ishrana za sportiste, a da nju slobodno mogu primenjivati rekreativci , ali i profesionalci u svom poslu?

Na čemu se zdrava ishrana sportista treba bazirati

Naučnici su otkrili da profesionalni sportisti imaju visi nivo polnih ali i hormona rasta u krvi nego ostale osobe. Tu se između ostalog i krije tajna njihove mladolikosti.

Fizička aktivnost svakako zahteva veću potrošnju energije, kada su i proteini neophodni, ali ne samo oni već i razne druge namirnice.  Zdrava ishrana za sportiste mora da se bazira na onima čiji je glikemijski indeks niži.

Ova sportska zdrava hrana sporije se vari, pa nema naglih skokova šećera u krvi, a samim tim ni povećanog lučenja insulina. Uvek jedite tri sata pre početka fizičke aktivnosti.  Vodu pijte pre, u toku i posle vežbanja. Prednost treba dati manjim ugljenohidratnim obrocima, između kojih razmak ne treba da bude veći od tri sata.