Posted on

Zdrava ishrana beba: Žitarice, povrće i meso

Zdrava ishrana beba, kao i starijih, podrazumeva pre svega balansiranu ishranu.

Žita­ri­ce – pr­va hra­na (sa na­vršena četi­ri me­se­ca)

Žita­ri­ce su obično pr­va hra­na za odojče. One su od­ličan iz­vor gvožđa, vi­ta­mi­na B, i ka­lo­ri­ja ko­je su be­bi po­treb­ne  za rast i raz­voj. Počin­je se pi­rinčanim i ku­ku­ru­znim žita­ri­ca­ma. One su la­ko svar­lji­ve i iza­zi­va­ju naj­man­je aler­gi­ja, pošto ne sa­drže glu­ten.

Na našem tržištu se mo­gu naći ove žita­ri­ce ko­je u se­bi već sa­drže adap­ti­ra­no mle­ko. One se onda spre­ma­ju sa vo­dom. Po­sle šestog me­se­ca se mo­gu da­ti kom­bi­no­va­ne žita­ri­ce ko­je sa­drže pšeni­cu, pro­so, ječam, raž. I one se ta­kođe mo­gu naći na tržištu u ne­ko­li­ko raz­ličitih uku­sa, uglav­nom sa do­dat­kom voća.

Tre­ba početi sa man­jom ko­ličinom zbog mo­gućih re­ak­ci­ja i po­ste­pe­no po­većava­ti do ko­ličine od 120-150 ml. Obrok tre­ba uvek da­va­ti kašičicom. Ni­kad bočicom, Razlog je ka­ko bi se sman­jio ri­zik od ka­ri­je­sa i sprečilo unošen­je veće ko­ličine u or­ga­ni­zam ne­go što je po­treb­no.

Po­vrće pre voća

Po­vrće je iz­vor mi­ne­ra­la i vi­ta­mi­na neo­p­hod­nih za rast i raz­voj. U dru­goj po­lo­vi­ni pe­tog me­se­ca (oko tri ne­del­je po­sle uvođen­ja žita­ri­ca), ukoliko je naš cilj zdrava ishrana beba, u dečju is­hra­nu tre­ba uve­sti pi­re od po­vrća. Pre­po­ručuje se pr­vo po­vrće bla­gog uku­sa, kao što su krom­pir i šar­ga­re­pa, a po­tom  bun­de­va, grašak, ti­kvi­ce, kar­fi­ol, ke­le­ra­ba, kelj, bli­tva, spa­nać, bro­ko­li.

Pošto je u be­bi­nu is­hra­nu uve­de­no po­vrće, tre­ba početi  sa da­van­jem voća, pr­vo u ob­li­ku so­ka (ja­bu­ka, bre­skva), a za­tim kaše (ja­bu­ka, bre­skva, kruška, ba­na­na). Po­vrće se uvo­di pre voća, jer za­počin­jan­je slat­kim uku­som može da učini po­vrće man­je uku­snim. Ki­se­lo voće ko­je iri­ti­ra ne­zre­li di­ge­stiv­ni si­stem se ne pre­po­ručuje dok be­ba uspešno ne pri­hva­ti osta­lu hra­nu. Bo­bičasto voće (ja­go­da, ma­li­na, ku­pi­na) se ne pre­po­ručuje do na­vršenih go­di­nu da­na, zbog vi­so­ke aler­go­ge­no­sti.

Odojčad ko­ja pa­ti od kon­sti­pa­ci­je (za­tvor) može da do­bi­je sok od ja­bu­ke i u četvr­tom me­se­cu, a ka­sni­je se u tu svr­hu ko­ri­ste so­ko­vi od bre­skve i kaj­si­je. S ob­zi­rom na ka­lo­rij­sku vred­nost, ba­na­na se ne sa­ve­tu­je odojčetu sklo­nom go­ja­zno­sti.

Me­so – neo­p­ho­dan iz­vor gvožđa

Me­so se u is­hra­nu odojčeta uvo­di kra­jem šestog me­se­ca. Ko­ličina mle­ka (do­je­nja) se sman­ju­je uvođen­jem ne­mlečne hra­ne. Važni nu­tri­jen­ti ko­je tre­ba na­dok­na­di­ti su pro­te­i­ni, gvožđe, B vi­ta­min. Me­so je vr­lo do­bar iz­vor tih nu­tri­je­na­ta i važan deo is­hra­ne odojčeta u tom pe­ri­o­du.

Gvožđe iz me­sa se bol­je re­sor­bu­je ne­go iz bil­ja­ka, a ma­li ri­zik od aler­gij­skih ma­ni­fe­sta­ci­ja će se sman­ji­ti ako se u počet­ku da­je ćureće me­so ume­sto pi­lećeg i jag­njeće, ume­sto ju­nećeg.

Zbog lakšeg gu­tan­ja, me­so uvek tre­ba da­va­ti za­jed­no sa po­vrćem i to naj­pre pa­si­ra­no, po­tom gnječeno, pa sec­ka­no.

Po­sle me­sa, u zdrava ishrana beba podrazumeva uvo­šenje žuman­ceta (na­kon šesog me­se­ca). Prepo­ručuje se tvr­do ku­va­no, kom­bi­no­va­no sa po­vrćem ili žita­ri­ca­ma, do tri pu­ta ne­de­ljno. Be­lan­ce se uvo­di po­sle pr­vog rođen­da­na, da bi se iz­be­gle aler­gij­ske ma­ni­fe­sta­ci­je.

Mlečni pro­iz­vo­di, jo­gurt i me­ki si­re­vi se mo­gu uključiti u is­hra­nu odojčadi u uz­ra­stu od oko se­dam me­se­ci.

Zdrava ishrana beba – Šta tre­ba iz­be­ga­va­ti u pr­vim me­se­ci­ma ne­mlečne is­hra­ne?

  • Spa­nać, cve­kla, tam­no ze­le­no po­vrće (bro­ko­li) ima­ju ve­li­ke ko­ličine ni­tra­ta ko­ji sman­ju­ju be­bin he­mo­glo­bin, pa ih u is­hra­nu tre­ba uključiti tek po­sle dru­gog  po­vrća
  • Pšeni­ca, ja­ja, ci­tru­sno voće, za­to što iza­zi­va­ju aler­gi­ju
  • Med se ne uvo­di pre kra­ja pr­ve go­di­ne, jer po­ne­kad sa­drži spo­re bak­te­ri­je Clo­stri­di­um bo­tu­li­num, ko­ja iza­zi­va ozbil­jne bo­le­sti kod odojčadi
  • Sla­no je stečeni ukus, ta­ko da odojčad ne­ma sklo­no­sti ka sla­noj hra­ni, pa do­da­van­je so­li može da op­te­re­ti nji­ho­ve bu­bre­ge

Tekst preuzet iz knjige „Od prvog obroka do školske užine” Prim dr med. Jasminke Komnenović

Posted on

Rekreacija i sportisti: Šta o zdravoj ishrani treba da zna svaki rekretivac

Rekreacija bi valjalo da postane sastavni deo života svakoga od nas. Održavanje normalne telesne težine i zdrava ishrana su  od velikog je značaja za svaku osobu koja se bavi sportom. Višak kilograma ne samo što opterećuje srce već i slabi mišiće, zglobove i kosti, uzrokujući njihovu degeneraciju

Zdrava ishrana za sportiste podrazumeva obilan doručak i ručak i laganu večeru, uz doziranu fizičku aktivnost.

Ovo pravilo  važi i za ostale osobe koje se retko bave sportom.

Rekreacija i tečnosti – Da li su alkoholna pića dozvoljena?

Osnovna pravila zdrave ishrane kažu da sportisti ne bi trebalo da konzumiraju alkohol, a pušenje je apsolutno zabranjeno.  Zdrava ishrana za sportiste mora uključiti i veće količine ceđenih sokova tokom dana, njih uvek treba piti na prazan želudac ili između obroka.

Najmanje dva sata nakon obroka ne treba odlaziti na trening ili takmičenje. U suprotnom, energija potrebna za varenje hrane, u stvari, troši se na sportsku aktivnost.

U pauzama treninga ili takmičenja, mogu se piti ceđeni sokovi koji nadoknađuju izgubljenu energiju, a pritom se brzo vare – upravo nam takva i ishrana posle treninga treba.

 

Posted on

Zdrava ishrana za sportiste: Recepti koje morate probati

Zdrava ishrana za sportiste je nešto što se na neki način podrazumeva. Da bi se zdrava ishrana sportista rekreativaca podigla na viši nivo, nije dovoljno samo da pazite šta jedete i koliko. Obavezna je upotreba vode i zdravih ceđenih sokova i to između svih dnevnih obroka.

Zdrava ishrana za sportiste – nekoliko predloga za zdravu ishranu:

  1. Iscedite u sokovniku 1/2 ananasa, 2 kašike borovnice, 2 kašike malina i 1 celu šargarepu. Pijte lagano u gutljajima.
  2. Dobro procedite 2 paradajza, 2 šargarepe, 2 cvekle i 1 jabuku. Konzumirajte u manjim gutljajima.
  3. Iscedite u vašem sokovniku 2 kašike jagoda, 2 pomorandže, 2 jabuke,2 kašike malina i 2 kašike kupina. Takođe nemojte popiti od jednom, već polagano.
  4. Procedite 1 limun, 2 pomorandže i 2 jabuke i popijte između večere i ručka.
  5. U sokovniku dobro procedite 2 cvekle, 2 šargarepe, 1/2 korena celera srednje veličine. Popijte ovaj zdrav ceđeni sok najmanje sat-dva nakon obroka.

NAPOMENA:  Zdrava ishrana dozvoljava da svim sokovima možete dodati kašičicu maslinovog ulja ili kašiku-dve domaćeg meda.

 

Posted on

Zdrava ishrana sportista: Jelovnik za jedan dan

Zdrava ishrana sportista podrazumeva dobro izbalansirane obroke tokom svakog dana. Ovom prilikom dajemo vam nekoliko predloga:

Kako treba da izgleda zdrav sportski doručak:

Prvi predllog:

  • Potopite 3 kašike ječma u hladnu vodu i ostavite ga da odstoji 3 sata, a zatim ga izmiksajte i pomešajte sa 3 badema, 2 jabuke, 2 pomorandže i 3  supene kašike sirovog lešnika. Ostavite to da odstoji pola sata. a zatim pojedite.

Drugi predlog:

  • Pomešajte kašiku sušama (pasta ili mlevenog), 4 kašike badema i 4 kašike ovsa (prethodno odstajao u vodi oko 3 sata), a zatim izmiksajte i dodajte  malo rogača u prahu i malo cimeta.

Zdrava ishrana za sportiste podrazumeva i zdrav ručak, bogat biljnim proteinima

Recept br.1

Premažite maslinovim uljem 200 g fileta smuđa, malo posolite i pobiberite. pa pecite u već zagrejanoj rerni na 200 stepeni oko trideset minuta.

Jedite uz salatu od kupusa začinjenu maslinovim uljem, sokom od limuna i nerafinisanom morskom solju.

Recept br.2

Potopite 5 kašika heljde u hladnu vodu i ostavite to da odstoji preko noći. Ujutru kratko prokuvajte pa pomešajte sa 4 kašike kuvane kinoe. 3 kašike sitno seckanog indijskog oraha, 2 sitno seckane crvene paprike, 2 sitno iseckana čena belog luka i 2 iseckana paradajza.

Prelijte maslinovim uljem i sokom od limuna, pa dodajte 1/2 kašičice aleve paprike i 1/2 kašičice sitno seckanog ružmarina.

Zdrava ishrana za sportiste nije kompletna bez lagane i zdrave večere:

Prvi recept:

  • Isecite na komadiće 3 banane i kivi, pa pomešajte to s malo cimeta, malo rogača u prahu i 1/2 kašike maslinovog ulja.

Drugi recept:

  • Izmiksajte 3 kašike jagoda, 2 jabuke. 1/2 ananasa i 3 kašike borovnica, pa dodajte tome kašiku maslinovog ulja. malo cimeta i malo rogača u prahu.

 

Posted on

Proteinski dodaci u zdravoj ishrani sportista

Proteinski dodaci su nešto što mnogi sportisti, pored mesa i ostalih namirnica životinjskog porekla, u koriste u ishrani. Oni veruju da će dodatni proteini omogućiti brži rast mišića i povećati njihovu izdržljivost, što je velika zabluda.

Zašto je to tako?

Za kratko vreme povećaće se mišićna masa, ali će se smanjiti njihova izdržljivost, dok će kosti postati slabije i sklonije povredama. Na duge staze ovo svakako nije poželjno, jer zdrava ishrana za sportiste nikako ne sme da se oslanja na proteinske dodatke, već se bazira na zdravim organskim namirnicama.

Proteini su sačinjeni od molekula amino-kiselina, a telo koristi dvadeset, od kojih se osam unosi putem hrane , dok ostalih dvanaest organizam sam proizvodi.

Koje se namirnice bogate proteinima sportistima preporučuju

Spisak je poduži: pečeni krompir, smeđi pirinač, integralno brašno, paradajz, pasulj, bundeva, kukuruz, ovas, špargla, prokelj – sve su ovo namirnice koje sadrže svih osam amino-kiselina u količini dovoljnoj za osobe koje se bave sportom (lizin, izoleucin, metionin, leucin, feninalanin, triptofan, treonin i valin).

Proteinski dodaci

Biljni proteini su neizostavni deo sportske ishrane i svaki stručnjak (nutricionista) ih obavezno preporučuje.

Naučnici su dokazali da prekomerna količina kalcijuma iz proteina životinjskog porekla slabi kosti.  Takođe, zdrava ishrana za sportiste isključuje preterano konzumiranje proteina životinjskog porekla. Te namirnice stvaraju kiselu reakciju, a pored pomenutog minerala – izvlače i magnezijum i kalijum iz kostiju zuba, noktiju i kose, koji usled toga slabe.

 

Posted on

Zdrava ishrana sportiste: Biljni proteini umesto životinjskih

Zdrava ishrana sportiste trebalo bi da se oslanja na namirnice biljnog porekla. Kažu stručnjaci.

Zašto je to tako?

Biljna zdrava hrana sadrži sve neophodne minerale i vitamine, kao i više nego dovoljno proteina.

Istraživanja  su dokazala da su izdržljiviji oni sportisti koji su konzumirali više biljnih proteina nego onih životinjskog porekla.

Koji su to sportisti učinili?

Neki od sjajnih sportista – Edvin Mozes,  Martina Navratilova i Majk Tajson – s vremenom su potpuno prestali konzumirati namirnice životinjskog porekla. Naravno, ako već žele da jedu meso, sportistima se preporučuje živinsko, juneće, jagnjeće i jareće, kao i som, smuđ, pastrmka, oslić, štuka i šaran.

 

Posted on

Koja je idealna ishrana za sportiste

Idealna ishrana za sportiste za sportiste podrazumeva potpuno drugačiji pristup od onog koji je čest. Sa vitaminskim i proteinskim suplemenatima se često mnogo preteruje. Najvažnije je svakodnevno konzumirati sveže, organski gajeno voće i povrće.  Upravo ova zdrava hrana sadrži sve dragocene nutrijente, koji su vam neophodni tokom napornih treninga i takmičenja.

Kako to treba da izgleda zdrava ishrana za sportiste, a da nju slobodno mogu primenjivati rekreativci , ali i profesionalci u svom poslu?

Na čemu se zdrava ishrana sportista treba bazirati

Naučnici su otkrili da profesionalni sportisti imaju visi nivo polnih ali i hormona rasta u krvi nego ostale osobe. Tu se između ostalog i krije tajna njihove mladolikosti.

Fizička aktivnost svakako zahteva veću potrošnju energije, kada su i proteini neophodni, ali ne samo oni već i razne druge namirnice.  Zdrava ishrana za sportiste mora da se bazira na onima čiji je glikemijski indeks niži.

Ova sportska zdrava hrana sporije se vari, pa nema naglih skokova šećera u krvi, a samim tim ni povećanog lučenja insulina. Uvek jedite tri sata pre početka fizičke aktivnosti.  Vodu pijte pre, u toku i posle vežbanja. Prednost treba dati manjim ugljenohidratnim obrocima, između kojih razmak ne treba da bude veći od tri sata.

Posted on

Salate od povrća: Lagan i zdrav obrok

Salate od povrća su odličan izbor ukoliko želite lagan i zdrav obrok. Donosimo vam nekoliko recepata.

SALATA OD TIKVICA I KRASTAVACA

POTREBNO JE:

3 mlade tikvice, 2 manja krastavca, list peršuna, so, biber, sirće, ulje.
PRIPREMA:

Tikvice oljuštite i očistite od semenki, isecite na kriške i kuvajte desetak minuta u ključaloj slanoj vodi. Procedite tikvice i stavite u činiju za salatu. Kada se ohlade dodajte im krastavac isečen na kolutove, seckano peršunovo lišće, so, biber i sirće po ukusu. Prelijte uljem i promešajte. Po želji možete dodati i sir.

 

SALATA OD BORANIJE

POTREBNO JE

500 g mlade boranije, so, 1 veza rotkvica, 150 g čeri paradajza.
ZA PRELIV: 50 ml maslinovog ulja, 1 kašika seckane mirođije, 2 mlada luka, 2 kašike limunovog soka, so, susam.
PRIPREMA

Boraniju očistite, isecite, operite i kuvajte u posoljenoj vodi 15-20 minuta. Ocedite je, isperite pod mlazom hladne vode i ohladite. Dodajte rotkvice narezane na kolutiće i paradajz. Prelijte pripremljenim prelivom od ulja, mirođije, luka, limunovog soka, soli i susama. Sve sastojke zajedno dobro promešajte i poslužite.

KUPUS SALATA SA ROTKICAMA I KIKIRIKIJEM

POTREBNO JE

1 manja glavica kupusa, 1 veza rotkvica, 100 g prženog kikirikija, 2 dl pavlake, mešavina biljnog začina.
PRIPREMA

Kupus sitno naseckajte ili izrendajte, pospite ga biljnim začinom po ukusu, izgnječite i ostavite da odstoji i omekša. Rotkvice narežite na kolutove, kikiriki krupno sameljite i sve dodajte kupusu. Prelijte pavlakom i dobro izmešajte. Ostavite u frižideru da se dobro ohladi i poslužite.

 

Posted on

Zdrava ishrana bebe od 4-8. me­se­ca starosti – učimo da jedemo

Zdrava ishrana bebe jdna je od prvih većih glavobolja roditelja. Zbog po­većanih zah­te­va u ka­lo­ri­ja­ma, vi­ta­mi­ni­ma i mi­kro­e­le­men­ti­ma, majčino mle­ko i adap­ti­ra­na mlečna form­u­la više ne za­do­vol­ja­va­ju po­tre­be odojčadi.

U ovoj fa­zi, raz­voj di­ge­stiv­nog i ne­u­ro­mišićnog si­ste­ma je do­sti­gao ta­kav ni­vo da be­ba može da pri­hva­ti, žvaće i gu­ta čvr­stu hra­nu.  Ona sa­da kon­tro­liše po­kre­te gla­ve i vra­ta i se­di, uz pri­državan­je. Sve ove pro­me­ne joj omo­gućava­ju da bu­de sprem­na za uvođen­je dru­ge hra­ne, osim mle­ka.

Be­ba i sa­ma po­ka­zu­je zna­ke sprem­no­sti da uzme čvr­stu hra­nu

  • po­ka­zu­je in­te­re­so­van­je za ono što je­du dru­gi
  • žvaće i gu­ta kad gle­da dru­ge ka­ko je­du
  • još uvek je glad­na po­sle po­do­ja ili pošto po­pi­je od­ređenu ko­ličinu mlečne form­u­le
  • kon­tro­lišući gorn­je de­lo­ve te­la, ona ih po­kreće na­pred kad je glad­na i za­ba­cu­je una­zad kad je si­ta

Uvođen­je do­pun­ske čvr­ste hra­ne je obično po­ste­pen pro­ces, Vre­me uvođen­ja se od­ređuje in­di­vi­du­al­no za sva­ko de­te i za­vi­si od nje­go­vog raz­vo­ja. Ipak, većina odojčadi je sprem­na za uvođen­je no­ve hra­ne između na­vršenih četi­ri i šest me­se­ci.

Zdrava ishrana bebe

Pre tog uz­ra­sta, be­bin si­stem za va­ren­je i ne­zre­li bu­bre­zi ni­su sprem­ni za čvr­stu hra­nu. Nje­no uvođen­je može iza­zva­ti za­grc­nja­van­je zbog ne­mo­gućno­sti žva­kan­ja, in­fek­ci­ju, pre­je­dan­je sa po­sle­dičnom go­ja­znošću. Ta­kođe, može do­ve­sti do aler­gij­skih re­ak­ci­ja. One se najčešće ma­ni­fe­stu­ju: na­du­ve­nošću i po­većanim ga­so­vi­ma, cr­ve­ni­lom oko usta i čma­ra, po­vraćan­jem i pro­li­vom, osi­pom po koži, se­kre­ci­jom iz no­sa i očiju i ne­u­o­bičaje­nom mr­zo­vol­jom.

Pre­ka­sno uvođen­je (po­sle na­vršenih šest me­se­ci) do­vo­di do ne­a­de­kvat­nog uno­sa ka­lo­ri­ja i gvožđa. Zbog toga može da se ja­vi ane­mi­ja  i loše na­pre­do­van­je, a mo­gu se stvo­ri­ti i pro­ble­mi sa is­hra­nom i od­bi­jan­je čvr­ste hra­ne.

Do­jen­je ili mlečna form­u­la sa do­dat­kom gvožđa na­stav­lja­ju se i po­sle uvođen­ja ne­mlečne hra­ne i osta­ju be­bi­na pri­mar­na hra­na do kra­ja pr­ve go­di­ne, a požel­jno je i duže. Zdrava ishrana bebe razlikuje se i da li je beba dijena ili ne. Do­je­ne be­be lakše va­re čvr­stu hra­nu, jer majčino mle­ko sa­drži en­zi­me ko­ji pot­po­mažu va­ren­je ma­sti, pro­te­i­na i uglje­nih hi­dra­ta. Osim to­ga, ove be­be su već usvo­ji­le raz­ličite vr­ste uku­sa pre­ne­te majčinim mle­kom.

Posted on

Holesterol i ishrana: Da li jaja utiču na holesterol?

Holesterol i ishrana – Da li jaja utiču na holesterol je jedno od pitanja koja muče ljude.

Stara narodna poslovica kaže svako jutro jedno jaje, organizmu snagu daje!”

Da li je zaista tako?

Otkada su počela naučna istraživanja jaja, prehrambene tablice o njihovim nutritivnim vrednostima su se non stop menjale.

Američka organizacija kardiologa preporučila je ljudima da ne jedu više od tri jaja nedjeljno. I godinama su mnogi lekari u to bili uvereni da je to tačno.

Iako je hrana bogata holesterolom obično bogata i zasićenim mastima, to nije slučaj sa jajima.

Srednje veliko jaje sadrži 200 miligrama holesterola, međutim sadrži više nezasićenih nego zasićenih masti i samo 70 kalorija.

Danas se smatra da su studije koje su pokazale da cela jaja utiču na povećanje holesterola rađene po nalogu industrije prehrambenih žitarica. U to vreme nisu pravljene razlike između dobrog i lošeg holesterola.

Da, jaja mogu da utiču na povećanje holesterola, ali onog dobrog

Dokazano je da jedno do dva jaja na dan ne povećavaju ukupan nivo holesterola u organizmu.  Svakako je korisna informacija da belance uopšte ne sadrži holesterol, pa se smatra idealnim izvorom belančevina.. Ova namirnica je odličan, a uz to i veoma jeftin izvor esencijalnih supstanci, neophodnih za normalnu funkciju našeg organizma.

Pušenje, manjak telesne aktivnosti i konzumiranje hrane bogate masnoćom opasniji su za zdravlje od kokošjih jaja jer povišuju nivo lošeg holesterola u krvi koji pak može uzrokovati niz komplikacija.

Dakle, jaja ne bi trebalo potpuno izbaciti iz ishrane. Osobe koje nemaju zdravstvenih tegoba jaja mogu da konzumiraju bez brige, dok bi ljudi sa povišenim nivoom holesterola trebalo da konsultuju lekara.