Posted on

Seksepilniji izgled želite: Jedite više “zeleniša”

Seksepilniji izgled želite? Zaboravite na skupu šminku i “čudotvorne napitke”. Najbolji način da privučete pripadnike suprotnog pola je da jedete više voća i povrća.

Žene u čijoj je ishrani zastupljen “zeleniš” imaju zdraviji i privlačniji izgled

 Za to su odgovorni karotenoidi, vrsta pigmenta koja se može naći u šargarepi, tamnozelenom lisnatom povrću i paradajzima. Povrće i voće treba jesti ne samo zbog zdravlja, nego i zbog izgleda.

“Studije su pokazale da osobe sa žućkastim tonom kože izgledaju zdravije i privlačnije od ostalih”, kaže dr Ros Vajthed sa Univerziteta Sent Endrjus, koji je jedan od autora istraživanja. Inače, karotenoid daje koži upravo takav izgled. Osobe koje konzumiraju namirnice bogate ovom hemikalijom takođe ređe obolevaju od hroničnih bolesti.

Nedavne studije pokazale su da se ishrana koja se sastoji od sedam porcija svežeg voća i povrća dnevno povezuje sa 42 odsto manjim rizikom od prerane smrti iz bilo kog razloga.

Izvor: b92.net

Posted on

Ljuta papričica produžava život

Ljuta papričica se veoma često nalazi na našim trpezama. Ljudi koji redovno jedu ljutu hranu ne samo da produžavaju svoj životni vek već imaju manje izgleda da obole od teških bolesti.

Šta kažu istraživanja?

Višegodišnje posmatranje navika oko 500.000 Kineza starosti od 30 do 79 godina pokazalo je da su osobe koje su skoro svakodnevno jele začinjenu i ljutu hranu živele duže. Ređe su oboljevale od smrtnih bolesti.

“Naši rezultati potkrepljuju dosadašnja istraživanja koja su ukazivala na potencijalni zaštitni uticaj začinjenje hrane na ljudsko zdravlje”, ističu istraživači.

Oni pretpostavljaju da glavnu ulogu ima kapsaicin. To je aktivna supstanca koja se nalazi u ljutim papričicama. One imaju antioksidantno i antiupalno dejstvo što pomaže u borbi protiv gojaznosti i pojave raka.

Izvor: tanjug

Posted on

Šećer je novi duvan? Izaziva bolesti i zavisnost!

Šećer i slatkiše vole skoro svi! Po malo ne može da škodi, ali morate da budete oprezni!

Preterana konzumacija šećera, poznato je, ne prouzrokuje samo gojaznost i loše zube. Ona je povezana i s bolestima poput dijabetesa tipa 2 i povišenog holesterola .

Kako smanjiti šećere u proizvodima

To je krucijalni problem kojim se, zasad uglavnom neuspešno, bave u njihovim „svemirskim“ laboratorijima.

Najosetljiviji na mirise i ukuse u njima u svojstvu pokusnih kunića isprobavaju nove-stare proizvode u kojima nije problem samo previše šećera. Krajnji rezultat nove recepture može da bude potpuno novi proizvod, za koji njihovi superprobači ocenjuju da je veštački i hemijski.

Suši usta i gorak je,

To su najčešće „presude“ koje prehrambenoj industriji teraju strah u kosti.

Manje šećera u proizvodima njima znači i manji trošak. U voćne jogurte, na primer, stavlja se nešto drugačija voćna pasta, sa manje šećera. Potrošači i kod novih proizvoda biraju one slađe i primećuju razliku između veštačkih i „pravih“ zaslađivača. Neke kompanije su i javno krenule u kampanje smanjenja šećera u svojim proizvodima, ali učinci, pokazalo se, mogu da budu i kontraproduktivni.

“Zdrave” energetske pločice, pahuljice, i sa 30 odsto manje šećera čine se još slađe, možda i zbog veštačkih zamena, pa je industrija na mukama . Reći potrošaču da je proizvod na koji su navikli drugačiji i zbog čega ili mu to prećutati?

Opasni skriveni šećeri

Stručnjaci kažu da nam je ljubav prema slatkom zapisana u genima. Čovek je evolucijski skloniji energetski bogatoj hrani koja je u svojoj osnovi slatka i hiljadama godina unazad teško se nalazila. Ali danas, kad nam je hrana svih ukusa i tekstura široko dostupna, ta iskonska naklonost prema slatkom, koja je dovela do neuravnoteženog prehrambenog unosa i stvaranja loših prehrambenih navika, pravilnim izborom namirnica može se i menjati.

Zanimljivo je da čajna kašičica kečapa sadrži čak 4 grama šećera, a čaša gaziranog soka gotovo 10 čajnih kašičica šećera. Kod standardnih slatkih proizvoda koje konzumiramo za doručak, kao što su slatka peciva, krofne, kroasani, buhtle, keks i voćni jogurti, količina šećera na 100 g proizvoda premašuje čak 15 g, odnosno 3 čajne kašičice, ističu stručnjaci.

Izvor: vecernji.hr

Posted on

Idealna težina: Podelite dva broja i saznajte!

Idealna težina je nešto čemu svi težimo, a nismo uvek sigurni koja je. Prema klasifikaciji Svetske zdravstvene organizacije za evropsko stanovništvo, ITM od 18,5 do 25 označava normalnu telesnu težinu.

ITM – indeks telesne mase  opšteprihvaćeno je merilo za idealnu telesnu težinu.

Koristi ga i Svetska zdravstvena organizacija u svojim statistikama.

Indeks telesne mase smatra se najpraktičnijim načinom procene uhranjenosti.  Jednostavno se izračunava prema formuli ITM=kg/m², tako da težinu  podelite sa kvadratom visine .

Na primer, ako je osoba teška 84 kilograma, a visoka 176 cm, njena je visina na kvadrat 1,76 x 1,76 odnosno 3,0976.

Kad se s time podeli telesna težina (84 : 3,0976) dobija se indeks telesne mase 27.

ITM od 18,5 do 25 označava normalnu telesnu težinu. Vrednosti ITM-a manje od 18,5 smatraju se neuhranjenošću.  ITM od 25 do 30 označava prekomernu telesnu težinu, a veći od 30 gojaznost. Dakle, u navedenom primeru računice (ITM 27) osoba ima prekomernu telesnu težinu.

ITM nije precizno nego približno merilo

Iako je ITM dobar pokazatelj uhranjenosti, nije sasvim precizan pa ga treba shvatiti kao okvirno merilo. Naime, ITM ne može odrediti telesni udeo masnog tkiva u odnosu na mišićnu i koštanu masu, a upravo je to osnovni kriterijum za procenu debljine ili mršavosti.

Na primer, ITM može biti veći kod ljudi krupne građe, atletičara i bodibildera, ali to ne znači da su oni debeli, nego imaju povećanu mišićnu masu.

Sa druge strane, starije osobe kojima se s godinama smanjila mišićna i koštana masa, mogu biti gojazne i s manjim ITM rezultatom.

Precizna analiza kod lekara

U određivanju gojaznosti često se koristi i obim struka. Ako je veći od 80 cm kod žena ili 94 cm kod muškaraca, to se smatra znakom abdominalne gojaznosti.

Želite li preciznu analizu vaše telesne građe i idealne težine, svakako se valja savetovati s lekarom koji će po potrebi preporučiti najprikladniji način skidanja kilograma.

Izvor: Fokus.ba

Posted on

Zašto je hrana ukusnija ako je jedemo kvalitetnijim escajgom?

Zašto je hrana ukusnija ako je jedemo kvalitetnijim escajgom. Sigurno vam je bar nekad palo ovo pitanje na pamet. Nedavno britansko istraživanje otkriva da tip escajga koji koristimo tokom jela utiče na našu percepciju hrane.

Studija istraživača sa Univerziteta u Oksfordu, čiji su rezultati objavljeni u časopisu Flavour, pokazala je da upotrebom kvalitetnijih, težih viljušaka i noževa stičemo utisak da je hrana koju jedemo ukusnija.

U eksperimentu je učestvovalo 130 gostiju jednog restorana u Edinburgu, u Škotskoj.

Svima je servirano isto jelo, ali sa različitim priborom.

Gosti koji su jeli sa kvalitetnijim escajgom (tri puta težim od ostalih) rekli su da je jelo izuzetno ukusno, a takođe su visoko ocenili njegov izgled i način posluživanja. Bili su spremni i da plate čak 15 odsto višu cenu od ostalih klijenata.

“Vrlo je verovatno da su ova pozitivna i negativna iskustva koja se pripisuju priboru implicitno ”preneta” na naš doživljaj hrane. Taj fenome je ono što nazivamo ”transfer osećanja””, objasnio je autor studije Čarls Mičel.

On smatra da korišćenje finijeg escajga povećava pažnju koju posvećujemo jelu pa samim tim i naše uživanje u njemu.

Izvor: Tanjug

Posted on

Karfio: Sedam razloga zbog kojih morate da ga jedete

Karfiol ne vole baš svi. Da li kao čorbu, musaku ili samo malo obaren, karfiol se mora naći na vašoj trpezi jer su nejgove blagodeti neverovatne!

1. Protiv raka

Smatra se jednom od najdelotvornijih namirnica za sprečavanje raka zato što obiluje sumpornim materijama sulforafanima koji imaju višestruki zaštitni učinak – sprečavaju štetno delovanje enzima koji “aktiviraju” kancerogene procese, a u isto vreme povećavaju povoljno delovanje onih enzima koji pomažu uklanjanju štetnih materija iz organizma.

2. Dobar izvor vitamina B

On je i čuvar srca – sadrži alfa-linolensku kiselinu (vrstu omega-3 masne kiseline) i folnu kiselinu (pripada vitaminima B grupe) koje smanjuju rizik od bolesti krvnih sudova. Karfiol je dobar izvor vitamina B grupe koji su važni za stvaranje energije.

3. Birajte ga umesto pomorandže

Karfiol je dragocena riznica vitamina C – jedna šolja karfiola sadrži gotovo jednaku količinu vitamina C kao i narandža srednje veličine.

4. Poboljšajte sebi raspoloženje

Bogat je i belančevinama, vitaminima A i K, mineralima kalijumom, magnezijumom, manganom i fosforom te triptofanom – esencijalnom aminokiselinom koja je važna za dobro raspoloženje i miran san.

5. Pomaže kod mršavljenja

Iako sadrži mnoštvo hranljivih materija, ipak je energetski vrlo “lagana” – 100 grama karfiola ima svega 25 kalorija.

6. Jednostavna priprema

Karfiol se može brzo pripremiti. Pre sečenja operite ga pod mlazom hladne vode (ne potapajte ga u vodi jer ćete tako “otopiti” neke hranjive materije). Ostavite li isečen karfiol da odstoji 5-10 minuta pre kuvanja (možete da ga poprskate s malo limunovog soka), pojačaćete delovanje blagotvornih enzima. Da biste maksimalno očuvali hranjive materije i ukus, karfiol je najbolje dinstati pet minuta (ne više!) u povrćnom ili pilećem bujonu. Zagrejte bujon, a kad počne da se dinsta, dodajte karfiol i poklopite.

7. Zahvalna za kuvanje

Karfiol se proprema na raznovrsne načine, sirov ili blanširan u salati ili s sosevima, mariniran, u čorbi, ukiseljen…

Izvor: Ordinacija.hr

Posted on

Limun: Zašto odmah morate da zamrznete bar jednu krišku?

Limun je veoma zdrav. Svaki njegov deo! Kako meso, tako i košpice, a ukoliko negde možete da pronađete organski limun koru morate da konzumirate!

Osim antikancerogenog delovanja, on pomaže pri oslobođanju tela od toksina, ima antimikrobni učinak protiv bakterijskih infekcija. Dobar je i protiv gljivica, efikasan je protiv internih parazita i crva, deluje kao antidepresiv. Odličan je i u borbi protiv stresa i nervnih poremećaja kao i povišenog pritiska.

Osim očitih zdravstvenih razloga, na sledeći način možete uživati kao nikad do sad u njegovom predivnom potpunom ukusu, posebno kori:

Jednostavno je, uzmite neprskani, dobro ga operite i stavite u zamrzivač (možete celi, a možete i kriške).

Nakon što ste limun dobro zamrznuli, izvadite ga i – izrendajte!

Možete ga posuti po salati, sladoledu, supi, žitaricama, rezancima, omiljenom piću ili na/u bilo šta drugo.

Ono što bi trebalo da dadoživite je jedan sasvim novi prijatan ukus, velike koristi bi trebalo biti i za zdravlje organizma.

Izvor: Doznajemo

Posted on

Sokovi: Šta se događa s telom kada prestanemo da ih pijemo?

Sokovi – Šta se događa s telom kada prestanemo da ih pijemo? Da li ste se nekada zapitali. Koliko god slatki i ukusni bili, sokove treba zameniti vodom. A ako to učinite, evo kakav će preporod vaše telo doživeti…

Ređe ćete imati glavobolje i imat ćete bolju koncentraciju

Istraživanja su pokazala da sokovi mogu da povećaju rizik od nastanka glavobolje. Jednom kada u potpunosti prestanete da pijete sokove, primetićete da su glavobolje mnogo ređe i da je koncentracija mnogo bolja. Sokovi sadrže hemijska jedinjenja i veštačke zaslađivače koji utiču na hemijski sastav u mozgu, način na koji živci međusobno komuniciraju i uopšteno na funkcioniranje mozga. To može da uzrokuju glavobolju, anksioznost i nesanicu.

Bolje ćete osećati ukus hrane

Kada u potpunosti prestanete da pijete sokove, vrlo brzo ćete primetiti da bolje osećate ukus hrane. Veštački zaslađivači iz sokova su toliko intenzivni za ukusne receptore da namirnice, čiji je intenzitet ukusa normalan, postaju bezukusne. Aspartam je, na primer, čak 200 puta slađi od kristal šećera. Sokovi će, umesto da zadovolje vašu žudnju za slatkim, tu žudnju dodatno povećati.

Počećete da gubite suvišne kilograme

Ako ste sokove prestali da pijete zbog gubitka kilograma, dobra vest je da ćete vrlo brzo početi da primećujete rezultate. Gubitak suvišnih kilograma ćete prvo početi da primećujete na području stomaka. Jedno istraživanje je pokazalo da svakodnevna konzumacija sokova može da poveća rizik od nastanka gojaznosti za čak 65%. Takođe, treba da znate da sokovi mogu da povećaju rizik od nastanka metaboličkog sindroma čije su karakteristike visoki krvni pritisak, visok nivo trigliciredia i visok nivo šećera krvi.

Kosti će biti zdravije

Prestanak konzumacije sokova je jedan od najboljih načina da poboljšate zdravlje kostiju i smanjite rizik od nastanka fraktura. Jedno istraživanje je pokazalo da svakodnevna konzumacija sokova za čak 14% povećava rizik od nastanka frakture kuka. Sokovi mogu da smanje procenat koštane mase i da povećaju rizik od nastanka osteoporoze.

Vaš stav prema hrani će se promeniti

Istraživanja su pokazala da osobe koje svakodnevno piju sokove, češće donose loše odluke po pitanju ishrane, u odnosu na osobe koje retko ili nikada ne piju sokove. Kada eliminišete sokove, vrlo verovatno ćete početi da donosite bolje prehrambene odluke.

Bolje ćete podnositi alkohol

Kada alkohol mešate sa sokovima, brže ćete se napiti jer se koncentracija alkohola u krvi brže povećava. A kada alkohol mešate s kofeinom, osim što ćete se brže napiti, povećavte rizik od nastanka dehidracije tela.

Smanjćete rizik od nastanka dijabetesa tipa 2

Istraživanja su pokazala da osobe koje svakodnevno konzumiraju sokove, imaju veći rizik od nastanka dijabetesa tipa 2. Takođe, povećava se rizik od nakupljanja masti na području abdomena, dolazi do neuravnoteženog nivoa insulina i počinje da se povećava nivo šećera u krvi. Nedavno istraživanje naučnika iz Japana je pokazalo da muškarci srednje životne dobi koji svakodnevno piju sokove, imaju drastično veći rizik od nastanka dijabetesa tipa 2 u narednih sedam godina.

Podstaći ćete funkcionisanje bubrega

Kada u potpunosti prestanete da pijete sokove, bubrezi će početi bolje da funkcionišu. Počeće bolje da čiste toksine iz tela, stabiliziraće nivo šećera u krvi i bolje će apsorbovati minerale. Jedno istraživanje je pokazalo da žene koje svakodnevno piju sokove, imaju čak dvostruko veći rizik od nastanka problema u radu bubrega.

Izvor: centarzdravlja.hr

Posted on

Čišćenje organizma: Šest najmoćnijih napitaka

Čišćenje organizma ljudi praktikuju s vremena na vreme. Voće i povrće zelene boje ima lekovito dejstvo na naše telo. Praktično svi sadrze minimum kalorija, a pri tome bogatstvo vitamina i minerala.

Napici od zelenog voća i povrća mogu se konzumirati za doručak, ručak, večeru, i služe kao odlična varijanta za užinu. Veoma su jednostavni za pripremu. Sve ono što treba da uradite: isitniti voće i povrće u blenderu do homogene smese i po potrebi dodati malo vode u slučaju ako je napitak previše gust.

Predstavljamo šest varijanti zelenih napitaka za čišćenje organizma:

Jabuka, avokado, zelena salata i kivi

Napitak od jabuke, avokada i kivija, iznenađujuće dobro mogu dopuniti listovi zelene salate. Zbog veoma niske kaloričnosti (salata se ubraja u deset najboljih dijetetskih namirnica) on poseduje svojstva oporavka metabolizma i čišćenja organizma. Takođe je pun gvožđa.

Krastavac i peršun

Odličan lagani napitak za veče. Krastavac se 90% sastoji od vode, tako da zahvaljujući ovom svojstvu, ovaj napitak je odličan za konzumiranje u toplo vreme. Ako mu dodate nekoliko listova peršuna, dobićete fantastičnu kombinaciju svežine i koristi.

Jabuka, limeta i krastavac

Limeta ne samo da doprinosi izbacivanju toksina iz našeg organizma, nego, takođe, poseduje umirujuće dejstvo na nervni sistem, poboljšava opšte zdravstveno stanje, podiže raspoloženje.

Paprika i limunov sok

Na prvi pogled sasvim je neobična kombinacija. Sita i laka.

Sadržaj vitamina grupe B u zelenoj paprici pomaže u borbi sa stresom, umiruje, poboljšava pamćenje. Ako konstantno osećate hroničan umor, ovaj napitak je za vas.

Brokoli, jabuka i limeta

Preceniti korisne osobine brokolija je nemoguće. Ova vrsta povrća poseduje visoki sadržaj proteina, što ga čini nezamenljivim za vegetarijance. Sem toga, brokoli je odliča zamena za meso, kada u toplo vreme ne želimo jesti tešku hranu.

Brokoli je odličan dijetetski proizvod, koji iz našeg organizma oslobađa soli teških metala. U kombinaciji sa jabukom i limetom, dobićete veoma interesantan napitak, koji možete popiti u večernjim časovima.

Celer i jabuka

Ovo je najrasprostranjenija varijanta zelenog napitka. Celer – je odlično tonizirajuće povrće. Smatra se da odlično oslobađa toksine. Niskokaloričan, poseduje umirajuće dejstvo, a ovo je veoma korisno za velika opeterećenja i na vrućinama. Napitak od celera i jabuka odlično će odgovarati kako za doručak, tako i za užinu.

Izvor: b92.net

Posted on

Laneno seme, crni čaj, brokoli… 10 namirnica koje sve vreme jedemo pogrešno

Laneno seme, crni čaj, brokoli… Iako jedete većinu voća i povrća za koje znate da su zdravi, to je samo pola “bitke”. Drugu polovinu čini način na koji ćete sačuvati zdrave nutrijente iz njih prilikom pripremanja. Posavetovaćemo vas kako da na zdrav način pripremate određenu hranu, koju ste do sad jeli “pogrešno”.

Laneno seme

Ovo malo seme ima mnogo zdravih nutrijenata, zaključanih unutra.  Visok nivo vlakana, omega – 3 kiseline i lignane, koji su fitohemikalije koji štite organizam od ćelija raka. Koja je ovde ključna reč? Zaključani su! Naše telo ne može da svari celo laneno seme. Kada celo seme stavite u jogurt ili u neku drugu namirnicu, nećete praktično ništa postići. Zato doktori preporučuju da se laneno seme SAMELJE pre nego što ga dodate uz obrok. Zato uzmite neki mali blender i sameljite laneno seme što pre.

Crni čaj

Mnogo ljudi voli da popije šoljicu crnog čaja jer je vrlo zdrav i sprečava rizik od dobijanja srčanog ili moždanog udara. Međutim, ako volite u njega da dodajete mleko – ništa dobro niste uradili. Studije su pokazale da mlečni proteini blokiraju katehine u čaju, što otežava varenje dobrih nutrijenata iz čaja i njihovu apsorbciju.

Brokoli

Potpuno razumemo one koji mogu da jedu “non – stop” brokoli bez obzira na to da li je svež ili skuvan. Ali ako želite da izvučete sve one zdrave “stvarčice” iz ovog povrća, izbegavajte njegovo prženje i kuvanje. Brokoli je pun vitamina C, hlorofila, antioksidantima i drugim antikancerogenim sastojcima. Prema istraživanju u Kini, 2009. godine, najbolje je da se brokoli priprema na pari, jer se običnim kuvanjem i prženjem gube svi glavni zdravi sastojci.

Jagode

Nema ništa lepše od svežih, hladnih jagoda, koje sadrže vlakna, antioksidante i vitamin C. Da biste izvukli sve ovo,izbegavajte seckanje jagoda. Kristi Del Koro, kulinarski nutricionista objašnjava da su određeni sastojci – pogotovo vitamin C, osetljivi na svetlost i kiseonik. Kada isečete jagodu, izlažete ih elementima koji ih “ugrožavaju”.

Beli luk

Za razliku od vitamina C, alicin – enzim koji se bori protiv raka,a nalazi se u belom luku, dobija više beneficija kada je izložen vazduhu. Preporučuje se da iseckani beli luk pustite da odstoji 10 minuta, per nego što ga stavite u hranu, kako bi se svi hranljivi sastojci aktivirali.

Cela zrna žitarica i mahunarke

Cele, nerafinisane žitarice i dehidrirane mahunarke sadrže jedinjenja antioksidanata – fitate, koji se mogu vezati za vitamine i minerale u hrani i sprečiti ih da budu apsorbovani u organizmu, objašnjava Del Koro. Cele žitarice sa opnom, kao i mahunarke dan pre nego što ih stavite da se kuvaju, potopite u vodu, kako bi ispustile fitate. Ovaj proces će takođe i podpomoći njihovom varenju.

Jogurt i pavlaka

Da li znate šta je ona vodica koja se nakupi preko grčkog jogurta i pavlake? To je surutka koja sadrži dosta proteina, vitamin B12 i minerale kao što su kalcijum i fosfor. A ljudi je uglavnom prosipaju u sudoperu jer je “nepotrebna”. Nemojte je prosipati, već je samo pomešajte sa gušćim delom, kako bi se zdravi sastojci vratili, a vi ih uneli u organizam. Takođe, ako koristite jogurt kao preliv tokom kuvanja nekog jela – nećete dobiti sve zdrave sastojke, odnosno aktivne kulture, ali ćete i dalje imati vitamin D, kalcijum i proteine.

Paradajz

Svež, zreo paradajz zna da doda ukus salatama i sendvičima, ali ako želite da unesete likopen iz njega – fitonutrijent koji je zadužen za borbu protiv raka i srčanih bolesti, bolje bi bilo da ga skuvate. Kornelovi istraživači su takođe pronašli da se antioksidanti u paradajzu povećavaju kada se zagreju na ravnih 87 stepeni.

Grilovano meso

Znamo da verovatno volite letnje roštiljanje, ali se bolje pričuvajte onih “savršeno prepečenih” parčića mesa, kaže Tanja Zukerbrot. Pripremanje mesa na visokim temperaturama iznad otvorenog plamena može da poveća rizik od dobijanja raka. Tanja je ukazala na dve čestice koje izazivaju rak – heterociklični amini i poluciklični aromatični hidrougljenici koje se formiraju u mesu kada se peče na previsokoj temperaturi, kao što se čini na roštiljanju. “Nemojte se previše oslanjati na boju ispečenog mesa, umesto toga koristite termometar koji pokazuje da li se meso ispeklo na dobroj temperaturi.”

Špargla

Videli smo mnogo kesa sa povrćem, prikladnih za spremanje u mikrotalasnoj pećnici, koje su mnogo lakše i brže za spremanje, nego da stavljate povrće u vodu i da čekate da se pripremi. Ali kao Zukerbrotova kaže, jedno istraživanje je pokazalo da ovakve metode potpuno uništavaju vitamin C. Umesto otoga, preporučuje se spremanje na pari ili lagano pečenje u rerni – gde se više gleda da šparggla bude tvrda i hrskava, a ne mekana. “Kada spremate šparglu na pari, vodu koja je ispod, sačuvajte. Ona je puna vitamina i minerala, a možete je dodati u supu ili je posipati kao sos.

Izvor: zenskimagazin.rs