Posted on

Zašto je hrana ukusnija ako je jedemo kvalitetnijim escajgom?

Zašto je hrana ukusnija ako je jedemo kvalitetnijim escajgom. Sigurno vam je bar nekad palo ovo pitanje na pamet. Nedavno britansko istraživanje otkriva da tip escajga koji koristimo tokom jela utiče na našu percepciju hrane.

Studija istraživača sa Univerziteta u Oksfordu, čiji su rezultati objavljeni u časopisu Flavour, pokazala je da upotrebom kvalitetnijih, težih viljušaka i noževa stičemo utisak da je hrana koju jedemo ukusnija.

U eksperimentu je učestvovalo 130 gostiju jednog restorana u Edinburgu, u Škotskoj.

Svima je servirano isto jelo, ali sa različitim priborom.

Gosti koji su jeli sa kvalitetnijim escajgom (tri puta težim od ostalih) rekli su da je jelo izuzetno ukusno, a takođe su visoko ocenili njegov izgled i način posluživanja. Bili su spremni i da plate čak 15 odsto višu cenu od ostalih klijenata.

“Vrlo je verovatno da su ova pozitivna i negativna iskustva koja se pripisuju priboru implicitno ”preneta” na naš doživljaj hrane. Taj fenome je ono što nazivamo ”transfer osećanja””, objasnio je autor studije Čarls Mičel.

On smatra da korišćenje finijeg escajga povećava pažnju koju posvećujemo jelu pa samim tim i naše uživanje u njemu.

Izvor: Tanjug

Posted on

Karfio: Sedam razloga zbog kojih morate da ga jedete

Karfiol ne vole baš svi. Da li kao čorbu, musaku ili samo malo obaren, karfiol se mora naći na vašoj trpezi jer su nejgove blagodeti neverovatne!

1. Protiv raka

Smatra se jednom od najdelotvornijih namirnica za sprečavanje raka zato što obiluje sumpornim materijama sulforafanima koji imaju višestruki zaštitni učinak – sprečavaju štetno delovanje enzima koji “aktiviraju” kancerogene procese, a u isto vreme povećavaju povoljno delovanje onih enzima koji pomažu uklanjanju štetnih materija iz organizma.

2. Dobar izvor vitamina B

On je i čuvar srca – sadrži alfa-linolensku kiselinu (vrstu omega-3 masne kiseline) i folnu kiselinu (pripada vitaminima B grupe) koje smanjuju rizik od bolesti krvnih sudova. Karfiol je dobar izvor vitamina B grupe koji su važni za stvaranje energije.

3. Birajte ga umesto pomorandže

Karfiol je dragocena riznica vitamina C – jedna šolja karfiola sadrži gotovo jednaku količinu vitamina C kao i narandža srednje veličine.

4. Poboljšajte sebi raspoloženje

Bogat je i belančevinama, vitaminima A i K, mineralima kalijumom, magnezijumom, manganom i fosforom te triptofanom – esencijalnom aminokiselinom koja je važna za dobro raspoloženje i miran san.

5. Pomaže kod mršavljenja

Iako sadrži mnoštvo hranljivih materija, ipak je energetski vrlo “lagana” – 100 grama karfiola ima svega 25 kalorija.

6. Jednostavna priprema

Karfiol se može brzo pripremiti. Pre sečenja operite ga pod mlazom hladne vode (ne potapajte ga u vodi jer ćete tako “otopiti” neke hranjive materije). Ostavite li isečen karfiol da odstoji 5-10 minuta pre kuvanja (možete da ga poprskate s malo limunovog soka), pojačaćete delovanje blagotvornih enzima. Da biste maksimalno očuvali hranjive materije i ukus, karfiol je najbolje dinstati pet minuta (ne više!) u povrćnom ili pilećem bujonu. Zagrejte bujon, a kad počne da se dinsta, dodajte karfiol i poklopite.

7. Zahvalna za kuvanje

Karfiol se proprema na raznovrsne načine, sirov ili blanširan u salati ili s sosevima, mariniran, u čorbi, ukiseljen…

Izvor: Ordinacija.hr

Posted on

Limun: Zašto odmah morate da zamrznete bar jednu krišku?

Limun je veoma zdrav. Svaki njegov deo! Kako meso, tako i košpice, a ukoliko negde možete da pronađete organski limun koru morate da konzumirate!

Osim antikancerogenog delovanja, on pomaže pri oslobođanju tela od toksina, ima antimikrobni učinak protiv bakterijskih infekcija. Dobar je i protiv gljivica, efikasan je protiv internih parazita i crva, deluje kao antidepresiv. Odličan je i u borbi protiv stresa i nervnih poremećaja kao i povišenog pritiska.

Osim očitih zdravstvenih razloga, na sledeći način možete uživati kao nikad do sad u njegovom predivnom potpunom ukusu, posebno kori:

Jednostavno je, uzmite neprskani, dobro ga operite i stavite u zamrzivač (možete celi, a možete i kriške).

Nakon što ste limun dobro zamrznuli, izvadite ga i – izrendajte!

Možete ga posuti po salati, sladoledu, supi, žitaricama, rezancima, omiljenom piću ili na/u bilo šta drugo.

Ono što bi trebalo da dadoživite je jedan sasvim novi prijatan ukus, velike koristi bi trebalo biti i za zdravlje organizma.

Izvor: Doznajemo

Posted on

Sokovi: Šta se događa s telom kada prestanemo da ih pijemo?

Sokovi – Šta se događa s telom kada prestanemo da ih pijemo? Da li ste se nekada zapitali. Koliko god slatki i ukusni bili, sokove treba zameniti vodom. A ako to učinite, evo kakav će preporod vaše telo doživeti…

Ređe ćete imati glavobolje i imat ćete bolju koncentraciju

Istraživanja su pokazala da sokovi mogu da povećaju rizik od nastanka glavobolje. Jednom kada u potpunosti prestanete da pijete sokove, primetićete da su glavobolje mnogo ređe i da je koncentracija mnogo bolja. Sokovi sadrže hemijska jedinjenja i veštačke zaslađivače koji utiču na hemijski sastav u mozgu, način na koji živci međusobno komuniciraju i uopšteno na funkcioniranje mozga. To može da uzrokuju glavobolju, anksioznost i nesanicu.

Bolje ćete osećati ukus hrane

Kada u potpunosti prestanete da pijete sokove, vrlo brzo ćete primetiti da bolje osećate ukus hrane. Veštački zaslađivači iz sokova su toliko intenzivni za ukusne receptore da namirnice, čiji je intenzitet ukusa normalan, postaju bezukusne. Aspartam je, na primer, čak 200 puta slađi od kristal šećera. Sokovi će, umesto da zadovolje vašu žudnju za slatkim, tu žudnju dodatno povećati.

Počećete da gubite suvišne kilograme

Ako ste sokove prestali da pijete zbog gubitka kilograma, dobra vest je da ćete vrlo brzo početi da primećujete rezultate. Gubitak suvišnih kilograma ćete prvo početi da primećujete na području stomaka. Jedno istraživanje je pokazalo da svakodnevna konzumacija sokova može da poveća rizik od nastanka gojaznosti za čak 65%. Takođe, treba da znate da sokovi mogu da povećaju rizik od nastanka metaboličkog sindroma čije su karakteristike visoki krvni pritisak, visok nivo trigliciredia i visok nivo šećera krvi.

Kosti će biti zdravije

Prestanak konzumacije sokova je jedan od najboljih načina da poboljšate zdravlje kostiju i smanjite rizik od nastanka fraktura. Jedno istraživanje je pokazalo da svakodnevna konzumacija sokova za čak 14% povećava rizik od nastanka frakture kuka. Sokovi mogu da smanje procenat koštane mase i da povećaju rizik od nastanka osteoporoze.

Vaš stav prema hrani će se promeniti

Istraživanja su pokazala da osobe koje svakodnevno piju sokove, češće donose loše odluke po pitanju ishrane, u odnosu na osobe koje retko ili nikada ne piju sokove. Kada eliminišete sokove, vrlo verovatno ćete početi da donosite bolje prehrambene odluke.

Bolje ćete podnositi alkohol

Kada alkohol mešate sa sokovima, brže ćete se napiti jer se koncentracija alkohola u krvi brže povećava. A kada alkohol mešate s kofeinom, osim što ćete se brže napiti, povećavte rizik od nastanka dehidracije tela.

Smanjćete rizik od nastanka dijabetesa tipa 2

Istraživanja su pokazala da osobe koje svakodnevno konzumiraju sokove, imaju veći rizik od nastanka dijabetesa tipa 2. Takođe, povećava se rizik od nakupljanja masti na području abdomena, dolazi do neuravnoteženog nivoa insulina i počinje da se povećava nivo šećera u krvi. Nedavno istraživanje naučnika iz Japana je pokazalo da muškarci srednje životne dobi koji svakodnevno piju sokove, imaju drastično veći rizik od nastanka dijabetesa tipa 2 u narednih sedam godina.

Podstaći ćete funkcionisanje bubrega

Kada u potpunosti prestanete da pijete sokove, bubrezi će početi bolje da funkcionišu. Počeće bolje da čiste toksine iz tela, stabiliziraće nivo šećera u krvi i bolje će apsorbovati minerale. Jedno istraživanje je pokazalo da žene koje svakodnevno piju sokove, imaju čak dvostruko veći rizik od nastanka problema u radu bubrega.

Izvor: centarzdravlja.hr

Posted on

Čišćenje organizma: Šest najmoćnijih napitaka

Čišćenje organizma ljudi praktikuju s vremena na vreme. Voće i povrće zelene boje ima lekovito dejstvo na naše telo. Praktično svi sadrze minimum kalorija, a pri tome bogatstvo vitamina i minerala.

Napici od zelenog voća i povrća mogu se konzumirati za doručak, ručak, večeru, i služe kao odlična varijanta za užinu. Veoma su jednostavni za pripremu. Sve ono što treba da uradite: isitniti voće i povrće u blenderu do homogene smese i po potrebi dodati malo vode u slučaju ako je napitak previše gust.

Predstavljamo šest varijanti zelenih napitaka za čišćenje organizma:

Jabuka, avokado, zelena salata i kivi

Napitak od jabuke, avokada i kivija, iznenađujuće dobro mogu dopuniti listovi zelene salate. Zbog veoma niske kaloričnosti (salata se ubraja u deset najboljih dijetetskih namirnica) on poseduje svojstva oporavka metabolizma i čišćenja organizma. Takođe je pun gvožđa.

Krastavac i peršun

Odličan lagani napitak za veče. Krastavac se 90% sastoji od vode, tako da zahvaljujući ovom svojstvu, ovaj napitak je odličan za konzumiranje u toplo vreme. Ako mu dodate nekoliko listova peršuna, dobićete fantastičnu kombinaciju svežine i koristi.

Jabuka, limeta i krastavac

Limeta ne samo da doprinosi izbacivanju toksina iz našeg organizma, nego, takođe, poseduje umirujuće dejstvo na nervni sistem, poboljšava opšte zdravstveno stanje, podiže raspoloženje.

Paprika i limunov sok

Na prvi pogled sasvim je neobična kombinacija. Sita i laka.

Sadržaj vitamina grupe B u zelenoj paprici pomaže u borbi sa stresom, umiruje, poboljšava pamćenje. Ako konstantno osećate hroničan umor, ovaj napitak je za vas.

Brokoli, jabuka i limeta

Preceniti korisne osobine brokolija je nemoguće. Ova vrsta povrća poseduje visoki sadržaj proteina, što ga čini nezamenljivim za vegetarijance. Sem toga, brokoli je odliča zamena za meso, kada u toplo vreme ne želimo jesti tešku hranu.

Brokoli je odličan dijetetski proizvod, koji iz našeg organizma oslobađa soli teških metala. U kombinaciji sa jabukom i limetom, dobićete veoma interesantan napitak, koji možete popiti u večernjim časovima.

Celer i jabuka

Ovo je najrasprostranjenija varijanta zelenog napitka. Celer – je odlično tonizirajuće povrće. Smatra se da odlično oslobađa toksine. Niskokaloričan, poseduje umirajuće dejstvo, a ovo je veoma korisno za velika opeterećenja i na vrućinama. Napitak od celera i jabuka odlično će odgovarati kako za doručak, tako i za užinu.

Izvor: b92.net

Posted on

Laneno seme, crni čaj, brokoli… 10 namirnica koje sve vreme jedemo pogrešno

Laneno seme, crni čaj, brokoli… Iako jedete većinu voća i povrća za koje znate da su zdravi, to je samo pola “bitke”. Drugu polovinu čini način na koji ćete sačuvati zdrave nutrijente iz njih prilikom pripremanja. Posavetovaćemo vas kako da na zdrav način pripremate određenu hranu, koju ste do sad jeli “pogrešno”.

Laneno seme

Ovo malo seme ima mnogo zdravih nutrijenata, zaključanih unutra.  Visok nivo vlakana, omega – 3 kiseline i lignane, koji su fitohemikalije koji štite organizam od ćelija raka. Koja je ovde ključna reč? Zaključani su! Naše telo ne može da svari celo laneno seme. Kada celo seme stavite u jogurt ili u neku drugu namirnicu, nećete praktično ništa postići. Zato doktori preporučuju da se laneno seme SAMELJE pre nego što ga dodate uz obrok. Zato uzmite neki mali blender i sameljite laneno seme što pre.

Crni čaj

Mnogo ljudi voli da popije šoljicu crnog čaja jer je vrlo zdrav i sprečava rizik od dobijanja srčanog ili moždanog udara. Međutim, ako volite u njega da dodajete mleko – ništa dobro niste uradili. Studije su pokazale da mlečni proteini blokiraju katehine u čaju, što otežava varenje dobrih nutrijenata iz čaja i njihovu apsorbciju.

Brokoli

Potpuno razumemo one koji mogu da jedu “non – stop” brokoli bez obzira na to da li je svež ili skuvan. Ali ako želite da izvučete sve one zdrave “stvarčice” iz ovog povrća, izbegavajte njegovo prženje i kuvanje. Brokoli je pun vitamina C, hlorofila, antioksidantima i drugim antikancerogenim sastojcima. Prema istraživanju u Kini, 2009. godine, najbolje je da se brokoli priprema na pari, jer se običnim kuvanjem i prženjem gube svi glavni zdravi sastojci.

Jagode

Nema ništa lepše od svežih, hladnih jagoda, koje sadrže vlakna, antioksidante i vitamin C. Da biste izvukli sve ovo,izbegavajte seckanje jagoda. Kristi Del Koro, kulinarski nutricionista objašnjava da su određeni sastojci – pogotovo vitamin C, osetljivi na svetlost i kiseonik. Kada isečete jagodu, izlažete ih elementima koji ih “ugrožavaju”.

Beli luk

Za razliku od vitamina C, alicin – enzim koji se bori protiv raka,a nalazi se u belom luku, dobija više beneficija kada je izložen vazduhu. Preporučuje se da iseckani beli luk pustite da odstoji 10 minuta, per nego što ga stavite u hranu, kako bi se svi hranljivi sastojci aktivirali.

Cela zrna žitarica i mahunarke

Cele, nerafinisane žitarice i dehidrirane mahunarke sadrže jedinjenja antioksidanata – fitate, koji se mogu vezati za vitamine i minerale u hrani i sprečiti ih da budu apsorbovani u organizmu, objašnjava Del Koro. Cele žitarice sa opnom, kao i mahunarke dan pre nego što ih stavite da se kuvaju, potopite u vodu, kako bi ispustile fitate. Ovaj proces će takođe i podpomoći njihovom varenju.

Jogurt i pavlaka

Da li znate šta je ona vodica koja se nakupi preko grčkog jogurta i pavlake? To je surutka koja sadrži dosta proteina, vitamin B12 i minerale kao što su kalcijum i fosfor. A ljudi je uglavnom prosipaju u sudoperu jer je “nepotrebna”. Nemojte je prosipati, već je samo pomešajte sa gušćim delom, kako bi se zdravi sastojci vratili, a vi ih uneli u organizam. Takođe, ako koristite jogurt kao preliv tokom kuvanja nekog jela – nećete dobiti sve zdrave sastojke, odnosno aktivne kulture, ali ćete i dalje imati vitamin D, kalcijum i proteine.

Paradajz

Svež, zreo paradajz zna da doda ukus salatama i sendvičima, ali ako želite da unesete likopen iz njega – fitonutrijent koji je zadužen za borbu protiv raka i srčanih bolesti, bolje bi bilo da ga skuvate. Kornelovi istraživači su takođe pronašli da se antioksidanti u paradajzu povećavaju kada se zagreju na ravnih 87 stepeni.

Grilovano meso

Znamo da verovatno volite letnje roštiljanje, ali se bolje pričuvajte onih “savršeno prepečenih” parčića mesa, kaže Tanja Zukerbrot. Pripremanje mesa na visokim temperaturama iznad otvorenog plamena može da poveća rizik od dobijanja raka. Tanja je ukazala na dve čestice koje izazivaju rak – heterociklični amini i poluciklični aromatični hidrougljenici koje se formiraju u mesu kada se peče na previsokoj temperaturi, kao što se čini na roštiljanju. “Nemojte se previše oslanjati na boju ispečenog mesa, umesto toga koristite termometar koji pokazuje da li se meso ispeklo na dobroj temperaturi.”

Špargla

Videli smo mnogo kesa sa povrćem, prikladnih za spremanje u mikrotalasnoj pećnici, koje su mnogo lakše i brže za spremanje, nego da stavljate povrće u vodu i da čekate da se pripremi. Ali kao Zukerbrotova kaže, jedno istraživanje je pokazalo da ovakve metode potpuno uništavaju vitamin C. Umesto otoga, preporučuje se spremanje na pari ili lagano pečenje u rerni – gde se više gleda da šparggla bude tvrda i hrskava, a ne mekana. “Kada spremate šparglu na pari, vodu koja je ispod, sačuvajte. Ona je puna vitamina i minerala, a možete je dodati u supu ili je posipati kao sos.

Izvor: zenskimagazin.rs

Posted on

PATLIDŽAN: Pogledajte šta sve leči ovo povrće!

Patlidžan potiče iz Indije, a vekovima ga koriste u Japanu, Kini, Aziji, i to isključivo u lekovite svrhe.

Patlidžan

U narodu je poznat i kao melancan, malancan, modri patlidžan. Njegovo široko razgranato stablo visinom doseže i do 70 cm, a krase ga izuzetno veliki zeleni listovi. Plodovi patlidžana su vrlo hranjivi, a razlikuju se po oblicima i bojama.

Najpoznatija i najraširenija vrsta je duguljasti patlidžan, tamnoljubičaste boje. Ova zanimljiva biljka potiče iz Indije gde je u upotrebi već 3000 godina.

Iz Indije se njegov uzgoj najpre proširio na istok Azije, u Kinu i Japan. U 14. veku počeo se uzgajati na područjujužne Evrope, a u 16. veka raste njegova popularnost i u srednjoevropskim zemljama.

Plodovi patlidžana su čest gost na jelovnicima ljubitelja povrća širom sveta, a u veganskim kuhinjama slove kao prava poslastica te savršena i ukusna zamena za meso.

Primena u lečenju

Osim kao hranjiva povrtna kultura, patlidžan se u pojedinim zemljama primenjuje i u medicinske svrhe. Tradicionalna kineska medicina priznaje ovu biljku kao odlično sredstvo za lečenje gastritisa, kostobolje, reume, opekotina kože pa čak i raka.

U Nigeriji je na glasu kao izvrstan lek protiv išijasa, mišićnih grčeva i hemoroida. U mnogim istočnim kulturama vrlo je cenjen čaj od sveže ili osušene kore patlidžana.

Poznata je i primena obloga od lišća biljke ili mesa ploda u svrhu ublažavanja upala. Ovo povrće je odličan izvor vitamina K, C, A, B1, B3, B6 i B9 (folna kiselina). Bogato je i mineralima kalijuma, kalcijuma, fosfora, bakra i magnezijuma.

Pomaže u kontroli dijabetesa

Već vekovima plodovi patlidžani su poznati kao odlična pomoć u kontroli dijabetesa. Moderna naučna istraživanja potvrdila su da ishrana bogata ovim povrćem ide u prilog regulaciji nivoa šećera u krvi, a jedan od razloga je visok udeo vlakana.

Reguliše i telesnu težinu

Patlidžan je povrće sa niskim sadržajem ugljenih hidrata, ne sadrži masti i ima svega 20 kalorija po komadu. Bogat je vlaknima zbog čega doprinosi osećaju sitosti. Prema nekim istraživanjima klorogenična kiselina prisutna u plodu delotvorno doprinosi smanjenju masnih naslaga.

To su prednosti koje ga čine odličnim saveznikom u borbi protiv suvišnih kilograma.

Ublažava probavne tegobe

Gorke tvari u patlidžanu zaslužne su za suzbijanje grčeva želuca te ostalih želudačanih i crevnih tegoba.

Plodovi patlidžana bogati su vlaknima koja štite probavni trakt i pomažu u održavanju funkcionalnosti i zdravlja sistema za varenje.

Smanjuje nivo holesterola u krvi

Klorogenična kiselina učestvuje u snižavanju nivoa LDL (lošeg) holesterola kao i u povećavanju HDL (dobrog) holesterola.

Nasunin je takođe od velike važnosti jer prema tvrdnjama naučnika pomaže u prevenciji nastanka lošeg holesterola.

Usporava rast tumora

Prema istraživanjima, nasunin, antioksidans prisutan u kori patlidžana ima snažnu ulogu u prevenciji i širenju raka. Studija objavljena 2005. godine u časopisu “Journal of Agricultural and Food Chemistry” potvrđuje da nasunin delotvorno sprečava proces angiogeneze (razvoj novih krvnih sudova iz postojećih) i tako pomaže u suzbijanju širenja tumorskih ćelija.

Prema istraživanju američkog Ministarstva poljoprivrede, klorogenična kiselina sadržana u patlidžanu je odličan saveznik u borbi protiv slobodnih radikala koji su uzročnici raka.

Štiti od virusa

Stručnjaci potvrđuju da patlidžan, zahvaljujući antivirusnim svojstvima klorogenične kiseline može biti od velike koristi u prevenciji i lečenju mnogobrojnih bolesti uzrokovanih virusima.

Izvor: alternativa-za-vas.com

Posted on

Zamene za hleb, krompir, testeninu!

Zamene za hleb, krompir, testeninu su nešto što mnogima od nas može da ulepša svaki dan. Svi koji žele da zadrže vitku liniju ili da se reše pokojeg kilograma viška, trebalo bi da vode računa o tome šta i koliko jedete.

Ako ste jedni od onih koji ne mogu da se odreknu hleba i testenine (najviše goje, ali su i najslađi), u nastavku vam nudimo zdraviju alternativu za ove namirnice.

Zamena za krompir

Karfiol je namirnica koja se može pripremati na bezbroj načina, a ne sadrži gotovo nikakve masnoće. Ima vrlo malo ugljenih hidrata i kalorija, pa je zato idealna zamena za krompir. Skuvajte je i pripremite kao krompir ipretvorite u pire. Isto tako, kuvani karfiol začinjen sa malo soli, bibera, maslinovog ulja i sirćeta postaje najukusnija salata koju možete jesti i samu.

Zamena za hleb

Ova ukusna namirnica usko je povezana sa gojenjem. Ako ste i vi zavisnik od hleba i ne možete ni da zamislite obrok bez njega, postoji alternativa – reč je o hlebu bez trunke brašna, koji je vrlo ukusan i jednostavan za pripremu.

Ova vrsta hleba sadrži male količine kvasca i soli i nema aditiva, konzervansai sličnih supstanci. Prelijte pšenicu vodom i ostavite tako tri dana dok ne proklija, a povremeno menjajte vodu. Nakon tri dana iscedite proklijalu pšenicu i sameljite je u blenderu.

U dobijenu smesu, koja podseća na brašno, dodajte ječmene pahulje koje ste pre toga držali malo u vodi da omekšaju. Seme lana, suncokreta i susama blago propržite u suvom tiganju pa dodajte pšenici i ječmu. U 50 ml vode dodajte kvasac i malo šećera pa sačekajte da nadođe. Nadošli kvasac dodajte smesi, posolite i zamesite testo. Možete dodati još vode ukoliko je potrebno.

U rernu zagrejanu na 220 stepeni stavite nekoliko kockica leda da se stvori para, pa zatim ubacite hleb da se peče. Vlažna sredina će pomoći narastanje testa. Pecite hleb oko 45-50 minuta.

Zamena za testeninu

Testenina je mnogima glavni deo brzinskog obroka, koji se može pripremiti za svega pola sata. Ali, iako je vrlo ukusan dodatak jelima, testo nije prijatelj vaše linije, posebno ako planirate da izgubite pokoji kilogram viška. Jednostavno, testeninu zamenite, na primer, špagetama od tikvica.

Izvor:b92.net

Posted on

Kako da banane ostanu sveže: Produžite im vek za čak ČETIRI dana!

Kako da banane ostanu sveže? Banane će duže potrajati ako ih kupite još zelene i pravilno ih čuvate.

Šta treba da uradite?

Nakon kupovine zelenih banana, pažljivo odvojite svaki komad. Oko peteljke banane dobro omotajte plastičnu foliju pa je stavite na uobičajeno mesto u posudu s voćem.

Zašto ovaj trik uspeva?

Kroz vrh banane ispušta se hormon etilen koji je glavni razlog za brzo kvarenje voća. Da bi produžili rok trajanja banane, treba usporiti proces ispuštanja ovog hormona.

Šta uraditi s prezrelom bananom?

Čak i ako imate u domu prezrelu bananu, nemojte je bacati u smeće. Naprotiv, umesto toga pripremite neku ukusnu poslasticu.

Izvor: b92.net

Posted on

Salveta kao pomoć: Koliko masnoće i kalorija možete skinuti s pice

Salveta može pomoći tokom pripreme hrane. Ako spadate u onu grupu ljudi koje salvetom upijaju masnoću s površine pice u nadi da ćete tako smanjiti unos masnoća i kalorija…

Evo koliko kalorija možete salvetom skinuti s pice…

Pica je mnogima jedna od omiljenih brzinskih obroka u kojem svako uživa na svoj način. Neki je jedu samo rukama, drugi koriste viljušku i nož. Treći pak imaju naviku da pre jela svoju poslasticu pokriju salvetom i tako upiju višak masnoće koji se nakuplja na površini.

Upravo ova navika upijanja masnoće se pokazala kao izvrstan način da tokom obroka u organizam unesete značajno manji broj kalorija.

Naime, sprovedeno je istraživanje na pici srednje veličine , obogaćenu dodatnim sirom i kobasicama. Ispitanici su na ovom ukusnom obroku upotrebili svoju tehniku upijanja masnoće salvetom. Rezultat toga je ispao i više nego pozitivan i koristan.

Na ovaj način ispitanici su u organizam uneli čak 40 kalorija i 4,5 grama masnoće manje po parčetu pice. To znači da, ako godišnje pojedete 87 parčića pice, što je jednako količini od oko 10 celih pica, upijanjem masnoće salvetom u organizam ćete uneti masnoća i kalorija kao da ste pojeli samo 66 parčića iste pice.

Izvor: zadovoljna.hr