Posted on

Zašto neki ljudi mogu mnogo da jedu, a ne goje se?

Zašto neki ljudi mogu mnogo da jedu, a ne goje se? Sigurno ste se zapitali ovo bar jednom ukoliko spadate u grupu onih koji su potencijalno gojazni.

– Lako je njemu, a ja čim pojedem nešto, odmah mi se zalepi – jedna je od rečenica kada ljudi opisuju prijatelje koji bezmalo isprazne frižider i ne ugoje se ni gram.

Najnovije naučno istraživanje kaže da ima istine u tome.

Biti mršav izgleda da nije samo pitanje zdrave ishrane, već i genetike. Naučnici su otkrili određene genetske regije koje omogućavaju nekim ljudima da budu mršavi. Međunarodni tim, koji je svoje istraživanje objavio u časopisu “PLOS dženetiks” (PLOS Genetics), smatra da su za vitak stas nekih ljudi više zaslužni geni, nego li obraćanje pažnje na ishranu.

Iako su proteklih godina naučnici pronašli stotine različitih genetskih promena, koje povećavaju šansu da ljudi postanu gojazni, mnogo manje pažnje bilo je usmereno na potragu za genima čiji je efekat potpuno suprotan.

Ovaj put, stručnjaci su uporedili uzorke DNK od 1.600 osoba u Velikoj Britaniji sa indeksom telesne mase ispod 18 sa uzorcima 2.000 izuzetno gojaznih ljudi i 10.400 ljudi uobičajene mase. Uzimani su u obzir detaljno popunjeni upitnici, u kojima su ispitanici morali da daju informacije o svom stilu života i potencijalnim poremećajima u ishrani.

Tako je otkriveno da gojazni ljudi vrlo često poseduju gene povezane sa viškom kilograma. Sa druge strane, vitki ljudi su imali vrlo malo pomenutih gena, ali su imali promene u genetskih regijama koje se povezuju sa zdravom mršavošću.

Vođa istraživanja profesor Sadaf Faruki, sa Univerziteta Kembridž, pozvao je ljude da manje osuđuju gojazne ljude.

– Ova studija pokazala je po prvi put da zdravi mršavi ljudi su često takvi zato što su manje opterećeni lošim genima koji su povezani sa gojaznošću, a ne zato što su moralno superiorniji ili imaju snažniju volju, kako često vole da ističu – ističe Faruki.

Ipak, stručnjaci ističu da uprkos ovim zaključcima na stanje tela umnogome i dalje utiču način života, ishrana, stomačna flora i fizička aktivnost.

Izvor: RTS

Posted on

U Srbiji petina stanovništva gojazna

Prema podacima Istraživanja zdravlja stanovnika Srbije iz 2006. godine, 18,3 odsto građana je bilo gojazno, dok rezultati iz 2013. pokazuju povećanje na 21,2 odsto, objavila je Vlada Srbije u usvojenoj uredbi o Nacionalnom programu za prevenciju gojaznosti kod dece i odraslih.

Rezultati iz 2013. godine su pokazali su da je 70,1 odsto dece i adolescenata uzrasta 7–14 godina bilo normalno uhranjeno, 15 odsto prekomerno, 4,9 odsto je bilo gojazno, dok je pet odsto svrstano u kategoriju pothranjenosti.

U grupi 10-19 godina prekomerno uhranjenih adolescenata je bilo 20,2 odsto, a gojaznih 8,9 odsto.

U Srbiji je 2013. godine bilo 40,4 odsto normalno uhranjenog stanovništva, više od polovine – 56,3 odsto bilo je prekomerno uhranjeno, 35,1 odsto predgojazno, a 21,2 odsto gojazno.

Značajno veći procenat gojaznih stanovnika zabeležen je u svim starosnim grupama od 45 do 84 godine, kao i među siromašnom, najmanje obrazovanom populacijom i onom koja živi u vangradskim naseljima.

Za razliku od gojaznosti koja je kod oba pola bila približno isto rasprostranjena (muškarci 20,1 odsto, žene 22,2 odsto), predgojaznost je bila češća kod muškaraca (41,4 odsto) nego kod žena (29,1 odsto).

Rezultati istraživanja iz 2013. godine pokazali su da je 70,1 odsto dece i adolescenata uzrasta 7-14 godina bilo normalno uhranjeno, 15 odsto prekomerno, 4,9 odsto gojazno, dok je pet odsto bilo pothranjeno.

Prema istom istraživanju, u grupi od 10-19 godina prekomerno uhranjenih adolescenata je bilo 20,2 odsto, a gojaznih 8,9 odsto.

U Nacionalnoj strategiji, koju je Vlada Srbije usvojila na sednici 31. januara, kao ključni ciljevi navedeni su zaustavljanje trenda i porasta učestalosti prekomerno uhranjene i gojazne dece i odraslih i povećanje za 10 odsto onih sa normalnom telesnom masom za uzrast.

Zadatak je da se unapredi nivo znanja i informisanosti o značaju pravilne ishrane i izmene navike u ishrani sa ciljem postizanja redovnih obroka u toku dana i smanjenja unosa soli i masti, posebno životinjskog porekla, kao i rafinisanih ugljenih hidrata i slatkih bezalkoholnih pića.

 

N1

Posted on

Gojaznost i nedostatak sna su blisko povezani

Gojaznost i nedostatak sna su blisko povezani. San za koji nemate vremena tokom radne nedelje ne možete da nadoknadite vikendom. Ukoliko tokom noći izgubite samo 30 minuta kvalitetnog sna i odmora, već za samo nedelju dana vaša vaga može da pokaže veći broj kilograma.

Gojaznost – Telo pamti svaki izgubljeni minut sna

Osam sati sna dnevno, formula za lepotu i zdravlje. Upravo minimalno šest do osam sati odmora mozak treba baš svake noći.  Ujedno, to je vreme u kojem će se celi organizam obnoviti i tako zaštititi od gojaznosti, dijabetesa i bolesti srca.

Manjak sna i gojaznost kod mališana

Studija sprovedena u Velikoj Britaniji , otkrila je da manjak sna ima i značajan uticaj na decu i njihovu težinu. Istraživači su pratili 2000 mališana od 15 godina, još od predškolskog doba.

Otkrili su da oni koji loše i premalo spavaju  ili imaju problema s disanjem u snu , imaju dvostruko veći rizik da postanu gojazni. Mališani između pet i šest godina koji slabo spavaju imaju 60-100 odsto više izgleda da će do svoje 15 godine biti gojazni. Amerikanci nisu jedini koji višak kilograma beleže već u predškolsko doba.

Izvor: alternativa za vas