Posted on

Šta jesti u trudnoći: Šta smem da jedem dok sam u drugom stanju?

Šta jesti u trudnoći? Da li sada stvarno moram da jedem za dvoje? Da li smem da jedem testo? Koje analize bi valjalo da uradim i u kojoj nedelji?

Ovo su samo neka od pitanja koje su mnoge od nas imale tokom života, tačnije trudnoće. Koliko prijateljskih saveta toliko i glavobolja. Prijateljsko mišljenje je jedno, a stručni saveti nešto drugo.

A šta su zapravo odgovori? E, to je već malo teže. Tačnije lakše.

Šta jesti u trudnoći?

O trudničkim problemima i dilemama govorićemo u danima koji slede, a ukoliko želite da i vi podelite svoje iskustvo sa drugima, pišite nam.

Posted on

Čaj: Napitak kraljeva

Čaj je jedna od reči koju kada čujemo često se prvo setimo engleskog čaja u pet.  Bake koja nam je nekada prelivala listiće nane iz bašte ili slika dalekih polja u Aziji na kojima se gaje mnogi čajevi.

Čajevi se mogu svrstati u dve velike grupe:

– čaj, koji se dobija od biljke čaj (Camellia sinensis)

– biljni, koji se dobija od raznih lekovitih biljaka.

Pravi ima u sebi kofein i obično se koristi kao stimulativno ili umirujuće sredstvo

Biljni u najvećoj meri se koristi kao lekovito sredstvo narodne medicine.

Na teritoriji Balkana ova reč je sinonim za biljni napitak.

Sigurno ste čuli da neki ljudi piju nanu, kamilicu, žalfiju ili nešto slično samo kada su bolesni. Poooooooooootpuno pogrešno. Čajevi imaju najrazličitija korisna svojstva i mnogi od njih, kada se konzumiraju na dnevnoj bazi, mogu biti i odlična preventiva.

Posted on

Začinsko bilje

Začinsko bilje jedna je od nezaobilaznih stavki na trpezi mnogih od nas. Pasulj sa mirođijom, boranija sa belim lukom, salata sa rukolom, pita sa cimetom… Sve ovo je i veoma ukusno i veoma zdravo.

Začinsko bilje ima višestruku namenu. Naši preci u ovom delu Evrope nisu imali isto začinsko bilje kao i mi danas, koristili su ono što su pronalazili u prirodi, a naša kuhinja se sa godinama menjala.

Prema definiciji, začini su pojedini delovi viših biljaka ili cele biljke, pretežno iz tropskih predela, koje radi sadržaja eteričnih ulja, alkaloida, glikozida i drugih aromatičnih jedinjenja, u hrani izazivaju određen ukus ili miris. Ove materije imaju i nadražujuće dejstvo na probavni trakt: podstiču lučenje pljuvačke, odnosno sekreta žlezda, a time i veće lučenje probavnih fermenata; dakle, poboljšavaju probavu.

Začinsko bilje i ukus

Prema tome kakvog su ukusa i mirisa mogu se svrstati u:

– ljute

– gorke

– sladunjave

– kisele

– kombinovane…

Začini mogu biti jednokomponentni (so, biber, origano, bosiljak i tome slično) ili mešavina različitih biljnih sastojaka.

Začini su posebno atraktivni u arapskom svetu, pa se tamo mogu naći i čitave pijace na kojima se mogu naći gotovo sve vrste začina.

Posted on

Hrana kao lek: Regeneracija jetre

Hrana kao lek je jedna od rečenica koja se često može čuti. Jetra je jedini organ u našem organizmu koji se može regenerisati. Odgovorna je za preradu hrane, masnoća, eliminaciju toksina i drugih štetnih materija koje unosimo.

Šta jetra tačno radi:

– Sve materije koje unesemo u organizam odlaze u jetru

– Pretvara toksine u molekule koji se mogu eliminisatii iz organizma putem bubrega ili creva.

– Odgovorna je za sintezu većine proteina koji cirkulišu u krvi

– Reguliše zgrušavanje krvi

– Učestvuje u procesu regulisanja obima krvi u organizmu

Na osnovu svega ovoga može se zakljuciti da se jetra brine za naše kompletno zdravlje.

Hrana kao lek

Koja hrana je dobra za regeneraciju jetre

Regeneracije jetre prirodnim putem kada je hrana u pitanju preporučuje se konzumiranjem surutke, jogurta, mladih sireva, cvekle, borovnice, brusnice, artičoke.

Lekovite biljke koje regenerišu i poboljšavaju funkciju jetre su: maslačak (koristi se cvet i pogotovo koren biljke), sladić (povećava proizvodnju interferona), tinktura od belog sleza (koja još i podiže imunitet organizma), ćićkovo mleko u obliku tonika (jedna od najpoznatijih lekovitih biljaka za zdravlje jetre), lincura (koja je još i izvrstan lek za lecenje svih bolesti želuca).

Posted on

Da li je zdravije suncokretovo ulje ili mast?

Suncokretovo ulje ili mast – šta je zdravije za spremanje hrane? To je predmet debate već godinama, a većina potrošača je u najmanju ruku zbunjena. Nije ni čudo, kad smo bombardovani sasvim oprečnim informacijama na ovu temu.

Naučnici već dugo smatraju da je suncokretovo ulje daleko bezbednije jer počinje da se “dimi” tek kad dostigne više od 225 stepeni Celzijusa, dok je u slučaju maslinovog ulja to između 160 i 190 stepeni Celzijusa.

Grupa istraživača BBC televizije u saradnji sa grupom stručnjaka pozabavila se ovim pitanjem i sprovedeno je istraživanje.

Da li je zdravije suncokretovo ulje ili mast?

Uzorci su nakon spremanja hrane na ovim masnoćama poslati u laboratoriju, a rezultati su iznenadili istraživače.

Ispostavilo se da je kuvanje na suncokretovom ulju, uprkos dosadašnjim saznanjima, najgora opcija i od njega se pokazala do nedavno “demonizovana” svinjska mast.

Naime, kada se masnoće i ulja zagrevaju do visokih temperatura, oni ulaze u proces oksidacije: reaguju sa kiseonikom iz vazduha i formiraju supstance među kojima su aldehidi i lipidni peroksidi. Problem leži upravo u aldehidima. Čak i udisanjem ovih supstanci u malim količinama, a kamoli konzumacijom, povećavamo rizik od kancera i srčanih bolesti.

Životinjske masti su daleko bolje za termičku obradu hrane u odnosu na ulja, pokazalo je ovo istraživanje.

Posted on 34,158 Comments

Šta je pravilna ishrana

Šta je pravilna ishrana? Sigurno ste se nekada zapitali šta je zapravo pravilna ishrana i kako se vi hranite?

O svemu ovome se mnogo govori, a da li znate istinu?

ZAŠTO JE VAŽNO PRAVILNO SE HRANITI

Šta je to što bi trebalo da unesete u svoj organizam kako biste ostali zdravi i u top formi? Kako hrono ishrana, veganska, vegeterijanska ili neka druga utiče na naš organizam? Koliko je to važno? Ovo i slična pitanja muče sve nas, a ima li odgovora?

Šta je pravilna ishrana – KAKO SE PRAVILNO HRANITI?

Neko će nam reći da pravilna ishrana podrazumeva organski gajene namirnice, drugi da su zdrave samo one organski gajene, treći da je to hrana koja je gajena daleko od gradova i izvora zagađenja, u prirodi…

Pravilna ishrana podrazumeva sve navedeno, ali ostaje pitanje čega se primarno pridržavati.

HAJDE DA NAUČIMO KAKO DA SE PRAVILNO HRANIMO

U tekstovima koji slede trudićemo se da damo odgovore na pitanja koja muče sve nas, a u vezi su sa pravilnom ishranom.

Dobro došli u svet pravilne ishrane