Posted on

Ananas čuva imunitet i kožu

Ananas su na karipskim ostrvima Gvadalupe otkrili španski i portugalski moreplovci krajem 15. veka. Oduševljeni mirisom i ukusom, pokušali su u više navrata da ga presele u Evropu, ali zbog klime ove nije uspevao. Konačno, odneli su ga u afričke i azijske kolonije i tako je postao rasprostranjen svuda po svetu, a danas je jedna od najpoznatijih tropskih voćki.

Blagotvorna svojstva su otkrili australijski naučnici iz Instituta za medicinska istraživanja u Kvinslendu. Ustanovili su da plod ananasa sadrži moćan antikancerogeni sastojak, koji bi u budućnosti mogao da bude rešenje u lečenju ove opake bolesti.

Oni su iz mrvljenih peteljki izdvojili dva molekula bromelina.

Jedan od njih podstiče imunološki sistem da uništava kancerogene ćelije, dok drugi blokira određeni protein, odgovoran za čak 30 odsto slučajeva nastanka svih oblika karcinoma. Poseban efekat ispoljen je na kancerogenim ćelijama dojke, pluća, debelog creva, jajnika i melanoma.

Da bi se delotvornost ove terapije i potvrdila, trebalo bi da prođe klinička istraživanja. Za sada, stručnjaci preporučuju najmanje tri voćna obroka od ananasa dnevno, da bi se postigao antikancerogeni efekat.

Bromelin je, inače, veoma efikasan u lokalizovanih zapaljenja sa edemima, smanjuje upale, otoke i ožiljke. Jača kolagen u tkivu zahvaćenom celulitom, popravlja drenažu i olakšava varenje proteina. Bromelin iz ananasa brzo i delotvorno smanjuje i bolove. Mišljenje naučnika je da razgrađuje proteine u krvi, pa na taj način smanjuje upale koje izazivaju bol. Istovremeno štiti zglobove od slobodnih radikala.

Zbog svojstava koja poseduje, preporučuje se kao pomoć kod mršavljenja, eliminiše celulit i bore. Delotvoran je i kod hiperpigmentacije uzrokovane starenjem. Može i da izbledi “staračke pege” ili ih potpuno eliminiše, kada se tupfer ili vata natope isceđenim sokom ananasa i drže prego pega, koje se najčešće pojavljuju na šakama.

Narodni lekari ovo voće preporučuju za upalu pluća, bronhitis, anoreksiju, neke vrste alergija, problema sa štitinom žlezdom, grebanja u grlu, ateroskleroze… Zbog zavidnih količina celuloze, odličan je i otežanog varenja. Nažalost, ima i mnogo šećera, pa bi dijabetičari trebalo da ga izbegavaju.

Sok snižava temperaturu i pritisak

Sveže isceđen sok od ananasa je izuzetno zdrav. Pomaže kod groznica i visoke temperature, jača imuni sistem. Takođe, snižava visok krvni pritisak, otčepljuje krvne sudove, deluje kao diuretik jer eliminiše višak vode iz organizma. Čuva kosti od osteoporoze i lomova, pa bi ga trebalo često piti.

Izvor: novosti.rs

Posted on

Čokolada je dobra za zdravje: Kako odabrati najbolju?

Čokolada može biti veoma dobra. O blagodetima koje ljudskom organizmu donosi kvalitetna čokolada govori istraživanje sprovedeno na 25.000 ispitanika koji su dnevno jeli 100 grama visokokvalitetne čokolade. Tada je pokazano da su te osobe znatno smanjile rizik od srčanih bolesti i udara.

Veća gorčina, veći kvalitet

Termin ‘tamno’ za čokoladu nije regulisala svetska prehrambena administracija, zato se čokolada može nazivati tamnom čak i kad to nije. Iz zdravstvene perspektive, prilikom kupovine tamne čokolade, za razliku od mlečne ili bele čokolade, dobijate veću koncentraciju flavonoida i polifenola – antioksidansa koji se bore sa slobodnim radikalima povezanih s bolešću. Zanimljivo je da se pokazalo kako tamna čokolada sadrži znatno više antioksidansa od borovnica. Zato čitajte deklaracije i birajte one s visokim procentom kakaoa, a da biste iskoristili zdravstvene dobrobiti čokolade, odlučite se za onu koja u sebi sadrži 70 odsto kakaoa.

Kakao puter

Dobra masnoća u kvalitetnoj čokoladi zove se kakao puter i on je izvor stearinske kiseline koja je dobra za srce. Izbegavajte lažne čokoladne proizvode koje proizvođači pokušavaju da vam podmetnu kao prave. Proizvodi kojima na listi sastojaka stoji natpis ‘delimično hidrogenisano’ jesu oni koje treba da izbegavate. Ove trans masti direktno su povezane s bolestima srca.

Birajte manja pakovanja

Većina ljudi može da priušti malo dnevno uživanje u tamnoj čokoladi. Naime, nakon što su žene sa istorijom srčanih udara nedeljno jele jedan do dva obroka od kvalitetne čokolade, pokazalo se da su smanjile rizik od hospitalizacije zbog zastoja rada srca za 32 odsto u odnosu na one koji su nedeljama konzumirali određene količine slatkiša, navodi se u studiji objavljenoj u naučnom časopisu “Heart Circulation”.

Po pitanju čokolade preporučuje se izbegavanje prekomerne količine tako što ćete birati pojedinačno umotane čokolade. Čin skidanja omota s čokolade će vas usporiti i dati vašim hormonima sitosti dovoljno vremena da registruju zadovoljstvo. Kako se navodi u jednoj studiji objavljenoj u časopisu “Appetite”, ljudi u proseku konzumiraju 41 odsto manje kalorija kad žele da jedu umotane grickalice.

Manje je više

Kako biste napravili čokoladu potreban vam je kakao, kakao-puter, šećer, a nekad i vanila. Ipak, brojnim proizvođačima čokolada to nije dovoljno. Zbog očigledne navike proizvođača koja uključuje punjenje čokolada dodatnim sastojcima, takve tipove čokoladnih poslastica pokušajte izbeći birajući marke proizvođača koji koriste čiste sastojke.

Dodatak bobica i orašastih plodova

Čaroban proces koji čokolada čini za zdravlje ne počinje u ustima, već u debelom crevu. Novo istraživanje čokoladi pripisuje precizne zdravstvene blagodeti. Kombinujući čokoladu s čvrstim vlaknima koja se nalaze u orašastom i bobičastom voću vi ćete podstaći zdravstvene prednosti čokolade.

Izvor: b92.net

Posted on

Pečurke za vitkiji stas: Potrebno je samo da ih uvrstite u jelovnik!

Pečurke će vam biti odlična zamena za meso i odličan način da smršate, a da ne gladujete. Nema gladovanja, nema jo – jo efekta. Poenta je da izbacite mesne prerađevine iz jelovnika.

PREDNOSTI DIJETE S PEČURKAMA

Sastav pečuraka čine belančevine i vlakna koja stvaraju sitost, ali one su i niskokalorične, naime 150 grama sadrži svega 30 kalorija.

Prednost ove dijete krije se i u poboljšanju izgleda jer pečurke sadrže visoke količine B vitamina, gvožđa, cinka, kalijuma i selena koji hrane kožu, kosu i nokte.

REŽIM DIJETE S PEČURKAMA

Dijeta se sprovodi tokom 5 nedelja pri čemu se treba pridržavati unosa od 1.550 kalorija na dan što dnevno uključuje konzumaciju 5 porcija voća i povrća i 0,5 l mleka kako bi se osigurao adekvatan unos hranjivih materija.

Glavni fokus dijete je na zameni jedni mesni obrok s pečurkama i to nekoliko puta nedeljno.

Kod nas se najviše konzumiraju šampinjoni, ali i sve ostale vrste gljiva su niskokalorične.

Savet: Kako su šampinjoni ipak najzastupljeniji, pripremite ih na način da ih isečete na kolutove i kuvate svega nekoliko minuta (5 do 7), kako bi sačuvali najviše hranjivih materija. Na ovaj način šampinjoni će biti mekani i lako svarljivi.

IDEJE ZA UKUSNE OBROKE

– mleveno meso u špagetama bolonjez zamenite šampinjonima

– umesto piletine u rižotu koristite šampinjone

– ukusan gulaš možete napraviti od šampinjona umesto od mesa

– meso u hamburgeru zamenite u foliji pečenim bukovačama

– mešavinom tri vrste pečuraka napravite paštetu i jedite je umesto mesne

Izvor: nadlanu

Posted on

Kancerogene namirnice: Ovih 7 bi trebalo izbegavati!

Kancerogene namirnice su, kažu neka istraživanja, svuda oko nas. Često konzumiranje ovih namirnica bi ozbiljno moglo da ugrozi vaše zdravlje…

Mesne prerađevine

Meso pripremljeno dimljenjem, stvrdnjavanjem, soljenjem ili meso koje sadrži hemijske konzervanse povezuje se sa povećanim rizikom od raka debelog creva. Većina tih vrsta mesa proizvodi se sa kancerogenim sastojkom poznatim kao natrijum nitrit, koji se koristi da bi meso dobilo jarko crvenu boju, kako bi izgledalo sveže. Studija koju je 2005. godine sproveo Havajski univerzitet pokazuje da prerađeno meso povećava rizik od raka gušterače i do 67 odsto.

Viršle se prave od delova životinjskih organa, tkiva, komadića kostiju i hrskavice i drugih neukusnih delova. Životinje od kojih se ovaj proizvod pravi su, uglavnom hranjene žitom pomešanim sa hormonima, antibioticima, pesticidima i fekalnim materijama.

Ove prerađevine uključuju: slaninu, kobasice, viršle, šunku, parizere, salame, ali i sve vrste crvenog mesa koje se koristi u zamrznutim vrstama obroka.

Gazirana pića

Sadrže ogromnu količinu kalorija, šećera i veštačkih sastojaka koji nemaju hranjivu vrednost. Jedno gazirano piće sadrži oko 70 grama šećera. Prema istraživanjima, najpopularnija dijetalna i “regularna” gazirana pića imaju isti uticaj na zubni sjaj kao i akumulatorska kiselina, što dovodi do povećanja osetljivosti zuba i pojave karijesa uprkos dobroj oralnoj higijeni.

Istraživanje koje je sproveo Univerzitet iz Minesote pokazuje da osobe koje popiju minimalno dva gazirana pića sedmično, skoro udvostručuju rizik od raka gušterače. Gazirana pića tamne boje sadrže hemikaliju poznatu pod nazivom 4-metilimidazol, nusprodukt hemijske prerade, koji se koristi kako bi se stvorila veštačka boja. Istraživanja povezuju 4-MEI s rakom.

Čips

Pun je trans-masti odnosno hidrogenizirane biljne masti, ugljenih hidrata, natrijuma, pojačivača ukusa, boja i konzervansa. Sve navedeno može da uzrokuje začepljenje arterija. Visoka temperatura na kojoj se čips proizvodi obično uzrokuje stvaranje kancerogenih materija, kao što je akrilamid koja se također nalazi i u cigaretama.

Prema profesoru Deila Haris, akrilamid izaziva nekoliko stotina hiljada slučajeva raka godišnje. Čak i čips sa smanjenim sadržajem trans-masti može sadržavati akrilamid.

Kokice za mikrotalasnu

Hemikalije koje se nalaze u unutrašnjem omotaču kesice, uključujući perfluorooktansku kiselinu, deo su klase spojeva koja se mogu povezati s neplodnošću kod ljudi. Tokom istraživanja, ustanovljeno je da hemikalije uzrokuju pojavu raka jetre, testisa i gušterače.

Prilikom spremanja u mikrotalasnoj, hemikalije isparavaju i povlače se u unutrašnjost kokica. Većina proizvođača je obećala da će izbaciti ovu kiselinu do 2015. godine.

Uzgojeni losos

On ne samo da sadrži znatno manje količine vitamina D u poređenju sa “divljim” lososom, već sadrži i ogromnu količinu raznih zagađenja, kao što su polihlorovanim bifenilima, kancerogene hemikalije i razne pesticide, od kojih je najčešći dihlor-difenil-trikloretan. Ovakav losos se može konzumirati jednom u pet meseci, bez straha da će se povećati rizik od raka. Ribe iz uzgoja se obično leče visokom dozom antibiotika.

Jabuke i druge vrste “prljavog” voća

Prema istraživanju američke radne grupe za životnu sredinu, namirnice koje u proseku sadrže najviše pesticida su jabuke. Čak 98 odsto od 700 testiranih uzoraka jabuka sadržao je pesticide. Ostale visoko kontaminirane namirnice uključuju grožđe, jagode, krompir i pomorandže.

Od testiranih uzoraka, više od 90% posto sadrži tragove pesticida. Pored toga što su otrovni za ljude, pesticidi mogu povećati rizik od nekih vrsta raka, a pojedina istraživanja pokazuju da izloženost majki može povećati rizik od smanjenja koeficijenta inteligencije i hiperkinetičkog poremećaja kod dece. Dakle, vodite računa da dobro operete voće i povrće.

Paradajz iz konzerve

Unutrašnjost ambalaže većine konzerviranih namirnica sadrži bisfenol-A, hemikaliju koja se ponaša kao estrogen i koja remeti hormonalnu aktivnost organizma. Istraživanja povezuju ovu hemikaliju sa srčanim oboljenjima, oštećenjima creva, neplodnošću i drugim reproduktivnim problemima.

Prema američkom Centru za kontrolu i prevenciju bolesti, izloženost bisfenolu A je vrlo raširena u celom svetu. Paradajz u konzervi je posebno opasan, jer se zbog njegove visoke kiselosti neprijateljska hemikalija zadržava unutra. Litar konzervirane paradajiza obično sadrži oko 50 mcg bisfenola A, a to je dovoljno visok nivo koji može da utiče na ljude, posebno na decu.

Izvor: novosti.rs

Posted on

Jaja svakog dana: Šta će se desiti ako ih ovoliko često jedete?

Jaja svakog dana. Ona su odličan izvor aminokiselina, gvožđa i antioksidanata, a mogu se pripremati na različite načine.

Telo samostalno proizvodi 11 esencijalnih masnih kiselina, neophodnih za pravilno funkcionisanje organizma. Međutim, telu je potrebno još 9 esencijalnih masnih kiselina. Njjih možemo pronaći u jajima. Manjak tih 9 esencijalnih masnih kiselina može uzrokovati gubitak mišićne mase, oslabljen imuni sistem, hronični umor i loš izgled kože i kose.

Jaja regulišu nivo holesterola

Jedno jaje sadrži oko 200 miligrama holesterola.  To ne znači da su jaja loša za vašu krvnu sliku.

Jaja jačaju imunološki sistem

Jedno do dva jaja dnevno mogu pomoći u borbi protiv infekcija. Jaja su jako dobar izvor selena.  On je neophodan za pravilno funkcionisanje imunog sistema i regulaciju nivoa hormona štitne žlezde.

Jaja poboljšavaju kognitivne funkcije

Jaja sadrže holin, jedinjenje koje ima pozitivno delovanje na kognitivne funkcije. Istraživanja su pokazala da manjak kolina povećava rizik od nastanka neuroloških poremećaja.

Jaja poboljšavaju zdravlje zuba i kostiju

Najbolji izvor vitamina D su sunčevi zraci i neke namirnice, među kojima su i jaja. Vitamin D je neophodan za pravilan rast i razvoj zuba i kostiju. Podstiče apsorpciju kalcijuma koji je neophodan za pravilno funkcionisanje srca, digestivnog sistema i metabolizma.

Jaja poboljšavaju zdravlje i izgled kože

Vitamini B kompleksa su neophodni za zdravlje i lepotu kože i kose. Takođe poboljšavaju zdravlje jetre i očiju. Jaja su odličan izvor vitamina B kompleksa, naročito vitamina B2 i B12. Istraživanja su pokazala da su vitamini B kompleksa važni za pravilno funkcionisanje nervnog sistema i poboljšavaju kognitivne funkcije.

Jaja štite zdravlje očiju

U sastavu jaja pronalazimo 2 antioksidanta, lutein i zeaksantin, koji štite zdravlje očiju i poboljšavaju vid. Ovi antioksidanti mogu smanjiti nivo od nastanka bolesti očiju, kao što su makularna degeneracija i katarakta.

Jaja podstiču mršavljenje

Jaja su odličan izbor za doručak jer brzo stvaraju osećaj sitosti. Regulisaće apetit, ublažiti žudnju za grickalicama i smanjiti verovatnoću od prejedanja kasnije u toku dana. Istraživanja su pokazala da osobe koje doručkuju jaja unose manji broj kalorija tokom dana.

Jaja smanjuju nivo stresa i ublažavaju anksioznost

Esencijalne aminokiseline koje pronalazimo u sastavu jaja direktno utiču na mentalno zdravlje. One regulišu proizvodnju i oslobađanje serotonina, neurotransmitera zaslužnog za dobro raspoloženje, smirenost i opuštenost.

Izvor: centarzdravlja.rs

Posted on

Zdravo, a bacamo: Sedam stvari koje bacamo jer mislimo da nisu za jelo

Zdravo, a bacamo jer mislimo da nije za jelo? Znate i sami da je dosta takvih stvari u domaćinstvu. Pojedine delove voća i povrća pri čišćenju bacamo. Iako u većini slučajeva nećemo pogrešiti, postoji nekoliko primera gde je ono što 99 odsto ljudi baca itekako vredno. Proverite da li i vi činite neku od ovih grešaka…

Semenke dinje

Ove semenke su obično prva stvar koju bacamo kad otvorimo dinju, ali one su pune proteina, vlakana, vitamina E i magnezijuma. Da bi bile ukusnije, ispecite ih u rerni i prelijte maslinovim uljem.

Kora luka

Ovaj hrskavi omotač bogat je kvercetinom, sastojkom koji snižava krvni pritisak i pomaže u održavanju imuniteta. Koru možete da iskoristite tako što ćete je ubaciti u gulaš ili varivo, a zatim je izvaditi pre serviranja.

Kora lubenice

Kora lubenice bogata je aminokiselinom citrulinom, koja može da poboljša vaš krvotok. Ubacite koru u čvrsti, kvalitetniji blender, zajedno s mesnatim, crvenim delom koji inače jedete, jagodama, i malo soka od pomorandže. Dobićete osvježavajući smuti.

Listovi brokolija

Ovi mesnati listovi su trostruki dobitak, budući da su bogati vitaminom A, vitaminom C i kalcijumom. Naseckajte ih i ubacite u tiganj s drugim povrćem i ostatkom brokolija.

Vrh celera

Verovali ili ne, ovo lišće je izuzetno ukusno i puno magnezijuma, koji pomaže u izgradnji mišića, zatim kalcijuma koji će vam ojačati kosti, i vitamina C. Pripremite ga kao bilo koje lisnato povrće, tj. dodajte u pileću supu ili supu od povrća.

Pomorandžina kora

Već znate da odlično miriše, ali verovatno niste znali da je osim toga bogata vlaknima koja će blagotvorno delovati na vaš digestivni trakt, ali i vitaminom C koje će vam podići imunitet. Najfinija će biti ako je narendate po piletini ili ribi.

Stabljika blitve

Ako naletite na blitvu koja ima ljubičasto-crvene stabljike, znajte da su bogate karotenoidima koji deluju kao antioksidansi koji su pravi borci protiv bolesti. Takođe su pune vitamina K, važnog sastojka koji će očuvati zdravlje kostiju. Kako bi vaše nepce uživalo, dinstajte stabljike s pečurkama i lukom, i uživajte u ukusnom prilogu, preporučuje “Njujork post”.

Izvor: b92.net

Posted on

Banana kao lek: 11 razloga da odmah pojedete ovu voćku

Banana je pravi izbor za zdravu užinu. Banane sadrže tri vrste šećera – fruktozu, sarkozu, glukozu i vlakna, kombinaciju koja ima odličan efekat na naše telo i daje mu energiju.

Studije su pokazale da su samo dve banane dnevno dovoljne za 90 minuta intenzivnog rada. Ali, energija nije jedina dobra stvar koju dobijamo konzumiranjem ovog voća, ima ih mnogo više.

Depresija

Na osnovu rezulatata koji su dobijeni u naučnom istraživanju među osobama koje pate od depresije, stručnjaci tvrde da banana može da ublaži simptome ove bolesti. To je zbog toga što ona sadrži triptofane, koji se pretvaraju u serotonin u telu, poznatom još kao hormon sreće.

Anemija

Kako banane imaju dosta gvožđa, one doprinose stvaranju hemoglobina u krvi, koji pomaže u slučaju anemije.

Krvni pritisak

Prednost ovog voća je u tome što sadrži malo soli, ali veliku količinu kalijuma koji ima značajnu ulogu u regulisanju krvnog pritiska.

Koncentracija

Banane imaju pozitivan uticaj na naš mozak i jedna studija je pokazala da oni studenti koji su jeli bananu ujutro, imali su bolju koncetraciju u toku dana.

Zatvor

Obogaćena vlaknima, banana pomaže da se reši problem sa zatvorom, bez upotrebe laksativa.

Glavobolja

Imali ste burnu noć? Bez brige, milkšejk od banane će rešiti vaš problem sa glavoboljom. Ukoliko uzmete kašičicu bagremovog meda, umirićete vaš stomak, a vaša potreba za šećerom biće zadovoljena.

Jutarnja mučnina

Banana će vam pomoći da smanjite i u potpunosto eliminišete jutarnje mučnine.

Ujed komaraca

Da biste smanjili otok koji nastaje ujedom komarca ili slično, trljajte otok unutrašnjom stranom bananine kore.

Nervi

Bogata vitaminom B, banana opušta vaše nerve. Ukoliko imate stresan posao, ona je pravi izbor za užinu.

Organi

Zbog mekanog sadržaja, ovo magično voće se koristi kao efikasan prirodni lek protiv oboljenja creva.

Reguliše temperaturu tela

U poređenju sa jabukama, banana sadrži četri puta više proteina, dva puta više ugljenih hidrata, tri puta više fosfora i čak pet puta više vitamina A i gvožđa.

Izvor: novosti

Posted on

Pušači: 10 namirnica koje morati jesti

Pušači važe za visokorizičnu grupu kada je rak pluća u pitanju. Istraživanje je pokazalo da jedna od 10 odraslih osoba svake godine umre od raka pluća. Ova alarmantna boljka će nesumljivo porasti među pušačima. Mnogi ljudi, posebno pušači ili bivši pušači bi trebalo da učine nešto povodom zdravlja svojih pluća.

Evo 10 namirnica koje bi svako trebalo da unosi i koje će vam pomoći da vaša pluća budu zdrava:

Grejpfrut

Konzumiranje jedne do četiri porcije grejpfruta nedeljno smanjuje šansu od raka respiratornih organa.

Brazilski orah

Brazilski orah bogat je selenom i vitaminom E i pomaže smanjenju rizika od raka pluća.

Luk

Antioksidansi prisutni u luku čiste pluća od toksina izazvanih pušenjem.

Voda

Popijte 8 čaša vode dnevno, ovo će pomoći da vaše telo, pa i pluća, pravilno funkcionišu.

Sok od šargarepe

Popijte 300ml soka od šargarepe za vreme doručka, ovo će pomoći alkaliziranju vašeg tela.

Đumbir

Đumbir pomaže u uklanjanju sluzi koja nastaje unošenjem mlečnih proizvoda, pšenice i soje. Takođe sadrži i antioksidanse koji će ukloniti toksine izazvane pušenjem.

Biljni čaj

Biljni čaj će podsticati vaša creva da eliminišu toksine.

Sok od brusnice

Pijte svakog dana 400ml soka od brusnice pre odlaska na spavanje. On će se boriti sa bakterijama u plućima koje izazivaju infekcije.

Sok od ananasa

Pijte 300ml ceđenog soka od ananasa jer sadrži antioksidanse koji su korisni za naš respiratorni sistem.

Topla voda i limun

Iscedite dva limuna u toplu vodu i pijte ovaj miks pre doručka.

Izvor: novosti

Posted on

Izgledajte 20 godina mlađe uz samo četiri sastojka

Izgledajte 20 godina mlađe konzumacijom ovog eliksira.

Ruska narodna medicina bogata je lekovitim receptima

Među njima našao se i ovaj biljni eliksir “večne mladosti”.  On je spoj bilja izuzetne lekovitosti – kamilice, kantariona, smilja i pupoljaka breze.

Za pripremu vam je potrebno:

Po 100 grama:

– cvetova kamilice
– kantariona
– cvetova smilja
– pupoljaka breze

Dobro izmešajte navedene sastojke te ih čuvajte u hermetički zatvorenoj posudi. Uzmite jednu veliku kašiku mešavine i prelijte sa pola litre ključale vode. Poklopite i nakon 20 minuta procedite.

Čuvajte napitak u termosu da bude topao. Popijte pola napitka ujutru na prazan stomak. Ostatak dva sata nakon večere, nakon toga nemojte više ništa piti niti jesti.

Prva tura kapljicama radi se mesec dana, a druga tura sme da se ponovi tek nakon pet godina.

Ovaj napitak će vam pomoći u mršavljenju bez držanja dijete i kod poremećaja metabolizma. Očistiće telo od toksina i na taj način poboljšati rad srca, jetre, bubrega i pankreasa.

Eliksir večne mladosti prijatnog je ukusa, a po želji se može zasladiti kašičicom meda. Eliksir povećava elastičnost krvnih sudova, pomaže kod multiple skleroze, prevenira infarkt i hipertenziju.

Izvor: zenskikutak.rs

Posted on

Najvažniji obrok u toku dana je…

Najvažniji obrok u toku dana pokazalo je najnovije istraživanje je….

Tvrdnja da je doručak najvažniji obrok u toku dana zapravo možda nije istinita

Ta tvrdnja  nikada naučno nije dokazana.

Ovo mišljenje je posledica jake marketinške industrije koja nas svakodnevno ‘bombraduje’ reklamama u kojima se ističe važnost prvog obroka u toku dana, piše “Independent”.

Tvrdnja da doručak ‘podiže’ metabolizam i snabdeva telo nutrijentima  čini se izuzetno logičnom. Ipak,  ovakvi zaključci su u prošlosti donošeni isključivo na osnovu opservacionih studija, kaže Bets.

Naučnik je dodao da bi u današnje vreme, doručak mogao da ima još manji značaj nego u prošlom veku, kada su ljudi generalno bili fizički aktivniji.

 

Izvor: b92.net