Posted on

Vlakna: Sve što ste želeli da znate, a niste imali koga da pitate

Vlakna su višestruko korisna za telo. Kada se spominje zdrava ihrana neizostavna su vlakna. Znate li šta se sve podrazumeva pod vlaknima i zbog čega su ona toliko bitna za zdravu ishranu? Ne mogu sve vrste ugljenih hidrata da se svare i razlože u glukozu.

Nesvarljivi ugljeni hidrati nazivaju se vlaknima

Vlakna su prirodni sastavni deo zdrave ishrane bogate voćem, sočivom, pasuljem i integralnim žitaricama.  Konzumiranje ishrane tako bogate vlaknima samo smanjuje rizik od kancera creva, dijabetesa i divertikularne bolesti. Pored toga, uz ovakvu ishranu malo je verovatno da ćete patiti od zatvora.

Nasuprot uverenju da su vlakna ”drvenasta”, ona mogu da upijaju vodu

Jako je bitno znati da su vlakna ta koja fekalne materije čine rastresitijima, manje gustima i olakšavaju njihov prolaz kroz probavni trakt samim tim poboljšavaju varenje.

U svakoj dijeti su neizostavna

Zbog boljeg varenja, ubrzavanja metabolizma, čine telo punijim tj. sitijim i punim vode i deluju u dijeti kao prirodni sagorevač masti.

Postoji više različitih vrsta vlakana, od kojih neke uopšte nisu ugljeni hidrati, već belančevine. Neke vrste kao što je ona što se nalazi u ovsu nazivaju se ”rastvorljivim vlaknima”. Kombinuju se sa molekulama šećera kako bi usporile oslobađanje ugljenih hidrata. Na taj način doprinose održavanju nivoa šećera u krvi. Neka vlakna mogu da apsorbuju mnogo više vode nego druga.

Dok pšenična vlakna u vodi povećavaju svoju zapreminu 10 puta, glukomanska vlakna, iz japanske biljke konđak, povećavaju je 100 puta.

Idealna količina unesenih vlakana ne bi nikako smela da bude manja od 35 grama dnevno. Uz konzumiranje odgovarajućih namirnica, ovaj nivo može da se postigne sasvim lako.

Vlakna je najbolje konzumirati iz mešavine izvora kao što su: Ovas, sočivo, pasulj, semenke, voće sirovo ili kratko prokuvano povrće.

Veliki deo vlakana iz povrća se kuvanjem uništava, zato je najbolje da se ne raskuva.

Evo jednog predloga za doručak koji pomaže u boljem varenju hrane, održavanju šećera u krvi. Ovakvim doručkom  unećete dobar deo vlakana za vaše dnevne potrebe:

  • 20 grama ovasa
  • 30 grama raži
  • 25 grama ječma
  • 5 grama lanenog semena mlevenog (zbog brže i bolje apsorcije)
  • 5 grama sirovog susama
  • Možete na sve ovo dodati koji badem i/ili suve šljive

Jedna činija spremljena sa vodom ili jogurtom moze kuvana ili sirova, sadrži: Oko 15-20 gr proteina, 45-55 grama ugljenih hidrata,10 grama nezasićenih masti, vitamine i minerale, 30 grama vlakana, B-kompleks itd. jednostavno ovakav doručak je savršen za početak dana i njime unosite sve potrebne nutritiente kako bi odlično funkcionisali na poslu, u školi, treningu itd.

Počnite sa unosom vlakana i ubrzo će te videti rezultate na zdravstvenoj liniji i naravno ukoliko ste na dijeti i trenirate.